Objavljeno 9. listopada, 2014.
Većina roditelja nije reagirala na upozorenje ZJZ-a i potražila pomoć za svoje dijete
U populaciji osječkih tinejdžera na pragu srednjoškolskog obrazovanja sve je više onih kojima je potrebna psihološka terapija zbog stresa prouzročenog preopterećenjem, zbog depresije, hiperaktivnosti i drugih poremećaja u ponašanju.
Alarmantni su to podatci na koje upozoravaju iz Centra za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskog Zavoda za javno zdravstvo, koji je protekle dvije školske godine provodio istraživanje među osječkim srednjoškolcima za rano otkivanje rizičnog ponašanja u mladeži.
- Istraživanje je u školskoj godini 2012./2013. obuhvatilo ispunjavanje anketnih upitnika 1664 učenika prvih razreda srednjih škola na području Osijeka te je upozoreno da psihološku pomoć treba 108 ispitanika. Screening u školskoj godini 2013./2014. obuhvatio je pak manji broj učenika, ali zabilježena je veća pojavnost potrebe za psihološkom pomoći, odnosno od 1546 učenika koji su ispunili anketu kod njih 161 zabilježene su određene teškoće. Djeca su u sklopu anketnih upitnika dala uvid u svoje navike, razmišljanja i sklonosti vezano uz svoju okolinu i osobni doživljaj okoline - kaže dr. Marija Kribl, voditeljica Centra.
Ističe, iako je porast broja djece kojoj je potrebna psihološka pomoć u razmaku od samo jedne generacije zabrinjavajuća, još je poraznija činjenica da roditelji najvećeg broja srednjoškolaca s utvrđenim teškoćama uopće nisu reagirali na obavijest Zavoda za javno zdravstvo da potraže pomoć.
- Od 108 pozitivnih ispitanika u generaciji 2012./2013. na naš dopis reagirala su samo 24 roditelja, a u tretman se uključilo njih 21. Godinu poslije od 161 roditelja nakon primitka dopisa javilo nam se njih 62, no od toga broja njih 40 tek je nazvalo, a samo se njih 22 osobno došlo zanimati za mentalno zdravlje svoga djeteta! To su iznimno poražavajući podatci, koji upozoravaju da se roditelji ne brinu dovoljno o psihološkom zdravlju svoje djece, čak ni u situaciji kada iz javnozdravstvene ustanove netko upozori da postaji problem - kaže dr. Kribl.
Ivana SOLAR
Rizično ponašanje vodi u ovisnost
Dr. Marija Kribl kaže kako, iako nije pravilo, djeca koja u ovako ranoj dobi pokazuju sklonosti rizičnom ponašanju, krenu putem ovisnosti. “Valja naglasiti kako su kod većine pozitivnih ispitanika zabilježeni poremećaji odraz preopterećenosti obvezama i činjenicom da se djeca ne znaju nositi sa stresnim situacijama. Ako im netko ne pomogne da stvore te mehanizme u sebi, nakupljeni stres lako ih može gurni prema svijetu psihoaktivnih supstanci”, upozorava dr. Kribl.
Od 1546 anketiranih učenika
kod njih 161 zabilježeni čimbenici rizičnog ponašanja
Istraživanja je proveo Centar za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo