Jučerašnjom svetom misom u katoličkoj crkvi i otkrivanjem spomen-obilježja Karolyu Knezichu (jednom od 13 aradskih mučenika) u Velikom Grđevcu, u sklopu 3. Susreta Mađara Hrvatske, zavšeni su Dani gospodarstva i kulture Mađara u Republici Hrvatskoj, manifestacija koju je organizirao Savez mađarskih udruga (SMU). Kako ističe saborski zastupnik Mađarske nacionalne manjine i predsjednik SMU-a Šandor Juhas, riječ je o najobuhvatnijoj manifestaciji mađarske nacionalne manjine u RH, koja ima nekoliko ciljeva.

- Kao prvo, na taj način želimo povezati našu kulturu s gospodarstvom, jer samo tako možemo osigurati o(p)stanak Mađara na ovom području. Nadalje, želimo ukazati većinskom narodu da smo ovdje, da imamo tradiciju, da smo sastavni dio Hrvatske te da imamo našu kulturu koja je sastavni dio hrvatske kulture - objašnjava Juhas, naglašavajući kako su jučer završeni Dani imali niz različitih događanja, raspoređenih u tri županije.

Sve je počelo Danom Mađara u Lipiku, koji se uklopio u program uz Dan grada. U gradskom je parku priređen bogat gastrokulturni program, u kojem su sudjelovali mađarski KUD-ovi, ali i oni sastavljeni od pripadnika drugih nacionalnih manjina. Lipik je, tvrdi Juhas, izabran jer su upravo Mađari mnogo učinili za ovaj grad, odlazeći u tamošnje ljekovito kupalište još početkom prošloga stoljeća. Dan poslije obilježen je dan osnutka baranjskog mjesta Novog Bezdana. Tom je prigodom otvorena šesta SMU-ova etnokuća, prva u Općini Petlovac.

- Otvorenju su, uz prigodni program Udruge mladeži za njegovanje običaja Mađara, sudjelovali brojni uzvanici, predstavnici lokalnih udruga i općine te saborski zastupnici - ističu u SMU, podsjećajući kako su projekt etnokuća pokrenuli prije nekoliko godina te kako je u sklopu projekta do sada otvoreno šest objekata, uređenih po uzoru na život sredinom prošlog stoljeća.

- Sve etnokuće nalaze se na prostorima gdje Mađari žive u većem broju, a uređene su i opremljene starinama skupljanim u naseljima gdje se nalaze. Uz značajnu financijsku potporu SMU-a, i Općina Petlovac prepoznala le važnost ove inicijative te u skladu sa svojim mogućnostima pomogla ostvarenje projekta - kaže Juhas, dodavši kako je otvaranje etnokuće u Novom Bezdanu planirano baš na dan kada su prije 150 godina na ovo mjesto došli stanovnici vojvođanskog Bezdana, kako bi radili na uređenju kanalske mreže. Budući da je njihov Bezdan poprilično udaljen, odlučili su sagraditi naselje, dati mu ime po mjestu odakle potječu i u njemu ostati.

- Upravo zato baš smo u Novom Bezdanu odlučili sagraditi i opremiti šestu etnokuću, i u njoj prikazati baštinu koju su Novobezdanci sa sobom donijeli i stvorili na novom ognjištu - kaže Juhas.

Ništa manje značajno nije bilo ni otvaranje izložbe u povodu obilježavanja stogodišnjice izbijanja Prvog svjetskog rata. Prikupili su SMU-ovci brojne fotografije i predmete iz tog vremena te ih javnosti odlučili pokazati u belomanastirskom Pučkom otvorenom učilištu Baranyai Julia.

- Cijela se izložba bazirala na dokumentu pronađenom u knjižnici osječkog Muzeja, a riječ je o pismu koje je, uoči Božića 1915. godine, vojnicima na bojišnicama Prvog svjetskog rata pisao reformirani korođanski župnik Agoston Šandor - objašnjava Tunde Šipoš Živić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Baranyai Julia i suradnica SMU-a, napominjući kako je dokument preveden na hrvatski jezik te uvršten u knjigu tiskanu kao mjesečnik SMU-a, ujedno i promoviranu uoči otvaranja izložbe.

Nastavlja kako je eksponate donijelo 20-ak osoba, najviše Lajoš Nađ i Nikola Alaica, a veći je dio izložbe posuđen iz Budimpešte. Od posebnih zanimljivosti, uz brojne autentične fotografije, izdvaja knjigu sa životopisima brojnih stanovnika ondašnje županije Baranye koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu, kao i kovanicu izlivenu od zarobljenog ruskog topa.

- Pronađeno je još jedno pismo, slično onom župnika iz Korođa, a vojnicima na bojišnici pisao je župnik iz Luga. Za sljedeći mjesečnik SMU-a pripremamo i priču o tome - kaže, podvlačeći kako je izložba otvorena do 10. listopada te kako su na nju pozvali učenike osnovne i srednjih škola.

Članovi SMU-a sudjelovali su i na Forumu gospodarstvenika koji je u hotelu Patria organizirao Grad Beli Manastir, a na kojem je riječi bilo u ulaganju mađarskih investitora u jedini baranjski grad.

U gradskoj kinodvorani održana je Međunarodna smotra folklora na kojoj su sudjelovali KUD-ovi iz Laslova, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Srbije i domaći MKUD Pelmonostor.

A u subotu su svi putevi vodili u Zmajevac, gdje je u sklopu Dana sela organiziran 8. Vinski maraton, u Hrvatskoj jedinstvena manifestacija, čiju su originalnost prihvatili gosti iz raznih dijelova Lijepe Naše i inozemstva, dajući tako do znanja da je maraton odavno izišao iz zmajevačkih i baranjskih okvira. Cilj maratonaca uvijek je isti - u roku od tri sata obići više vinskih postaja (podruma), kušati po decilitar vina, pogoditi koje je i ocijeniti ga. Dakako da je samo rijetkima bio cilj pobijediti. Velika većina maratonaca dolazi jednostavno uživati u lijepom sunčanom jesenskom danu i na rastanku se pozdraviti sa: “Vidimo se iduće godine!”.

Na subotnjem je maratonu s čašama u tobolcu oko vrata “trčalo” više od 700 sudionika. Kako se u surducima ne bi stvarala gužva, organizatori su “iscrtali” tri staze - crvenu, žutu i zelenu pa je dio maratonaca krenuo katoličkim, a dio kalvinskim surdukom. Mirisale su od ranih jutarnjih sati, kada je usnule Zmajevčane probudila budnica puhača iz Kupusine, različite delicije - od graha, preko koljenice sa kupusom pa sve do kobasica. Dakako, pekli su Zmajevčanke i gošće iz Kotline i ukusne langošice, a umorne maratonce pred podrumima čekale su plate s kolinjskim specijalitetima, masnim kruhom i brojnim drugim delikatesama.

Maratonu je prethodio bogat kulturni program, uz nastup KUD-ova iz Makedonije, Vojvodine, Rumunjske i Hrvatske, te prikaz srednjovjekovnih borbi u izvedbi grupe za očuvanje mađarskih običaja iz Šikloša.

Manifestaciji su nazočni bili saborski zastupnik Domagoj Hajduković, župan osječko-baranjski Vladimir Šišljagić, načelnik Općine Kneževi Vinogradi Deneš Šoja i brojni drugi, a razbijanjem boce o bačvu Vinski je maraton otvorio Šandor Juhas.

Tijekom maratona, osim puhačkih orkestara i tamburaša koji su “špartali” po surducima, na pozornici u katoličkom surduku nastupili su skupine Triliom i Projekt acustic, a u večernjim satima u mjesnom Domu kulture organizirana je zabava uz nastup benda Sandi.