Prošlog petka predsjednik Republike Ivo Josipović posjetio je Osijek, gdje je otvorio Osječki jesenski sajam, a tom prigodom i prvi je put obišao redakciju Glasa Slavonije, najvećih dnevnih novina u istočnoj Hrvatskoj.

Tu prigodu iskoristili smo i za razgovor o aktualnoj situaciji na hrvatskoj političkoj sceni.

Slavonija i Baranja, prema gospodarskom razvoju i dalje su na začelju u odnosu na ostale dijelove države. Kako komentirate dosadašnju politiku Vlade prema Slavoniji i Baranji?

- Slavonija ima ozbiljan potencijal pa i povijest govori da je bila žitnica i stoljećima hranila druge, a danas očekuje pomoć. Kada je riječ o mjerama koje se čine, ili bi se trebale činiti, uvjeren sam da ne bi trebalo imati filozofiju prema kojoj je Slavonija jadna i ne može ništa pa sada dolazi Vlada i daje nešto što bi nazvali pomoć. Slavonija treba mjere koje su razvojne naravi i možda da se krene od glavnoga, a to je poljoprivreda. Strateški problem jest činjenica što je ovdje pola godina suša, a pola godine poplava. Stoga bi strateški projekt trebalo biti pitanje regulacije voda, gdje bi se zaštitilo od poplava, a s druge strane omogućio razvoj poljoprivrede i to na prilično velikoj površini, što danas nije slučaj. Postoji i dio miniranih područja koja treba razminirati. Sadašnji model nije dovoljan, jer nema dovoljno novca i to uz sve napore i Centra za razminiranje i države. Slavonija ima i jak ICT sektor pa kao i u Dalmaciji ima određen broj mladih ljudi koji su sposobni ne samo sebi osigurati egzistenciju nego i ponuditi posao drugima, a neki su se čak probili i na američko tržište. Slavonija je imala i prerađivačku industriju, ali su sve te velike tvrtke propale, no pouka su kako bi moglo biti. Bilo bi dobro fokusirati se na neke od djelatnosti koje su konkurentne. Neki put smo vezani za prošlost i mislimo da bi ono što je bilo dobro u prošlosti bilo dobro i danas. Upravo zbog toga nemamo fleksibilnosti da se odmaknemo od neke djelatnosti koja ne ide i da prijeđemo u drugi sektor.

Vrlo često govori se i o regionalizaciji. Mislim da je Slavonija klasičan primjer regije koja bi mnogo bolje funkcionirala kada bismo imali pravu decentralizaciju. Regionalizacija i centralizacija jedne su od najvažnijih mjera ne samo za Slavoniju, nego i za druge dijelove Hrvatske. Hrvatska s pet do osam regija i značajno većim ovlastima, odnosno odgovarajućim financijama i promjenom poreznog sustava mogla bi biti vrlo uspješna. Teško je naći konsenzus oko te regionalizacije u strankama, jer svi imaju neke svoje interese i možda bi u drugim okolnostima to stvorili. Velika je šteta da nema tog kapaciteta u političkim strankama. Decentralizaciju i regionalizaciju kao dramatičnu promjenu bit će moguće uvesti samo promjenom Ustava.

Odbor za Ustav otvorio je nedavno javnu raspravu o zakonu o referendumu, ali tu je vaša incijativa za promjenom Ustava. Pojasnite još jednom koja su glavna načela koja zastupate?

- Ovo kroz inicijativu građana samo je dio onoga što ja predlažem vezano uz novi Ustav. Moje stanovište je da je sadašnji Ustav, koliko god je bio dobar i odigrao veliku ulogu do sada, neodgovarajući za trenutak u kojem se nalazimo i da naprosto, ako želimo imati neki novi okvir i generator razvoja, moramo postaviti drugačije trendove. Najveća i najdramatičnija promjena upravo je ova regionalizacija. Kada je riječ o demokraciji i izborima ima nekih sličnosti u mojoj inicijativi za promjenu Ustava s tekućom inicijativom udruge, ali i ozbiljnih razlika.

Izborni sustav mora biti demokratičan, ali mora jamčiti i stabilnost vlasti. Tako je kod mene inkorporirano preferencijalno glasanje u mješovitom sustavu u kojem se bira jedna osoba u 50 izbornih jedinica. Točnije 50 osoba bi se biralo isključivo imenom i prezimenom, nema preferencijalnog glasovanja koje može konkurirati ovakvom obliku. Drugih 50 zastupnika biralo bi se sa stranačkih lista uz preferencijalno glasovanje. Nudim i promjene u unutarstranačkoj organizaciji, jer su po mnogo toga upravo stranke postale usko grlo demokracije koje oduzimaju kreativnost na političkoj sceni pa i odmiču odgovornost od svakog pojedinca u odnosu na građane i građanke. Isto tako predložit ću potpuno novu instituciju koju do sada nismo imali, odnosno novi oblik demokratskog sudjelovanja u političkom procesu. To je mogućnost da građani s 10.000 potpisa mogu zahtijevati od Sabora da stavi bilo koje pitanje na dnevni red. Tako bi primjerice građani Osijeka mogli zahtijevati da se revidira zakon o suzbijanju komaraca ili reguliranju Drave. Dovoljno je da skupite 10.000 potpisa i u roku do tri mjeseca Sabor to mora staviti na dnevni red. Uz te promjene ima jako mnogo dotjerivanja, poput izbora sudaca Ustavnog suda, vođenja poslovanja države od strane Vlade, promjene strukture Državnog odvjetništva, a to je da Državno tužiteljstvo brine o kaznenom progonu, a da s druge strane civilni dio DORH-a bude stavljen u format Vlade.