Osijek
SJEĆANJE NA OKUPACIJU I PROGONSTVO SELA OPĆINE TORDINCI KOJE JE POČELO PRIJE 23 GODINE

Hrvatsku su 1991. godine branili i Mađari iz Korođa
Objavljeno 6. listopada, 2014.

Često zaboravljamo, suočavajući se s najvećom kolektivnom traumom iz novije hrvatske povijesti, da su Domovinski rat na svojoj vlastitoj koži osjetili i na vlastitim plećima iznijeli i pripadnici brojnih narodnosnih manjina, ukljućujući i naše prijatelje i susjede Mađare iz Korođa.

Mještani sela Korođa (mađarski: Kórógy), poput ostalih stanovnika ovog dijela Hrvatske, krajem rujna svake godine obilježavaju tužnu obljetnicu velikosrpske okupacije, koja se dogodila 1991. godine i trajala sve do kraja 1997., odnosno početka 1998. godine, kada je tijekom mirne reintegracije omogućen povratak stanovnika njihovim opustošenim domovima.

Dvadeset treću obljetnicu okupacije i progonstva Korođani su obilježili na sam dan pada, u ponedjeljak, 29. rujna, komemoracijom te polaganjem vijenaca u spomen na sve poginule i nestale u obrani svoga mjesta i Republike Hrvatske ispred spomenika u središtu Korođa. Uz predstavnike udruga i školsku djecu tomu događaju nazočili su i mađarski veleposlanik u Zagrebu Iván Gábor te mađarski generalni konzul Antonio De Blasio.

Korođ (ili Korog) staro je mjesto nastanjeno Mađarima, koje se prvi put u ispravama spominje 1290. godine (Castrum Kourougy), a dovodi se u vezu s plemićkom obitelji Kórógyi. Oni su u to vrijeme bila gospodari Osijeka (Eszéka), a istaknuti članovi obitelji obnašali su važne dužnosti pečuškog biskupa te mačvanskog i bugarskog bana. U 16. stoljeću, tijekom otomanske vladavine, stanovnici Korođa prelaze na kalvinizam, kojemu su vjerni do današnjih dana.

Mnogi prognani Korođani su 1991. utočište pronašli u Osijeku i uključili se u obranu Hrvatske, a dio je izbjegao u Mađarsku. Prije rata u Korođu je živjelo 800 ljudi, a danas ih je tek nešto više od 500. Naime, mnoge korođske obitelji, nakon višegodišnjeg progonstva, ostale su živjeti u Mađarskoj ili su otputovale u Kanadu i drugamo. Srećom, život u Korođu se nastavlja. Kako nam je rekao Zoltan Čerepeš, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Općine Tordinci, u Korođu djeluju osnovna škola na mađarskom jeziku, reformirana i katolička crkva, Udruga za njegovanje običaja Mađara Kórógy, Nogometni klub Gyözelem (osnovan 1927.) te lovačko i vatrogasno društvo koje postoji već više od 80 godina. Svaki prvi vikend u rujnu u Korođu se održava Susret mađarskih glazbenika Karpatskog bazena.D.Celing

KATAKLIZMA IZ 1991. GODINE

Pitomo srijemsko selo Korođ nalazi se u sastavu općine Tordinci. Kakva je kataklizma 1991. pogodila taj kraj, najbolje govori činjenica da je u susjednim Tordincima ispred katoličke crkve pronađena masovna grobnica s posmrtnim ostatcima čak 208 osoba. U nedalekim Ćelijama iz masovne grobnice iskopana su 32 tijela, a u susjednom Antinu ubijeno je 36 osoba. U Domovinskom ratu život je izgubilo i petero Korođana. O svom tom očaju iscrpno izvješćuje velečasni Marko Bubalo u svojoj izvrsnoj knjizi “Tordinci, župa mučenika”. Nažalost, u te zločine umiješani su i domaći Srbi iz susjednih mjesta, ali i zloglasni šešeljevci, među kojima je bio i sadašnji srbijanski predsjednik i još uvijek aktualni četnički vojvoda Tomislav Nikolić.

Prije rata u Korođu je živjelo 800 ljudi, a danas ih je tek nešto više od 500

Možda ste propustili...

22. SMOTRA SVEUČILIŠTA U OSIJEKU

Kreiraj svoju budućnost u Hrvatskoj

VIJENAC IVANA MEŠTROVIĆA

Uređen parking kod DV-a Stribor

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

GRAD OSTAJE BEZ TVRTKE ZA IZMJEŠTANJE VOZILA

Zbog financijskih problema,
“Pauk Osijek” prestaje s
radom i traži raskid koncesije

2

GUŽVA U POŠTI U “ŽUTOM NASELJU”

Čeka se gotovo pola sata jer je otvoren samo jedan šalter

3

DAVOR BILMAN PREDSTAVIO SVOJ “SKENER OSOBNOSTI”

Odjeća kao ogledalo osobnosti

oglas