Objavljeno 30. rujna, 2014.
Pojedini načelnici smatraju da su u Baranji dovoljne tri općine, a drugi su protiv ukidanja
Vezani članci
KAKO PROLAZI IDEJA PREDSJEDNIKA JOSIPOVIĆA NA ISTOKU RH
Priča o reformi sustava teritorijalne uprave i samouprave u Hrvatskoj jedna je od onih koje godinama traju i zaokupljaju pozornost građana, ali nikako da dočekamo njihovu realizaciju.
Prije nekoliko godina istraživanje Ekonomskog instituta iz Zagreba pokazalo je da čak 250 općina i 77 gradova u RH ne može funkcionirati bez državne pomoći, koja im je kontinuirano nužna.
Građani za “rezanje”
Čini se da i za spomenutu reformu ipak dolazi “taj dan”, iako iz vrha države o tome posljednjih mjesec stižu pomalo kontradiktorne informacije, bar kada je riječ o općinama. Pa tako jedni najavljuju da smanjenja broja općina neće biti, drugi da se u reformu kreće ove godine, a s treće strane se predlaže pripojenje općina koje nisu financijski sposobne same funkcionirati onima koje to mogu. Ankete kažu da su građani “za” smanjenje toga broja. Kako i radna skupina predsjednika Ive Josipovića u svom prijedlogu promjena Ustava također zahvaća i teritorijalni preustroj RH (s naglaskom na regije i županije), očito je to tema o kojoj će se ove godine još dosta pričati.
I slavonski načelnici općina smatraju da nešto treba promijeniti, no spremnost za promjene ili spajanja im ovisi o stanju u njihovoj općini, a ponekad na stav utječu i stranačke boje.
Slavko Tidlačka (HDZ), načelnik općine Levanjska Varoš, jedne od najvećih, no najnerazvijenije i najnenaseljenije od devet općina Đakovštine (samo deset stanovnika po četvornom kilometru), kaže da broj općina treba smanjiti na način da se one razvijenije, koje su već razvile infrastrukturu, ujedine sa susjednima sličnog stupnja razvoja. S tim da se time ušteđena sredstva preusmjere u nerazvijene, da i one dostignu njihovu razinu. “Bilo bi to svojevrsno 'okrupnjavanje' razvijenih općina u jednu, a da se tako nerazvijenima pomogne da stignu taj vlak”, kaže Tidlačka, držeći da bi na taj način realan broj u Đakovštini trebao biti pet općina. Također smatra da u Slavoniji i Baranji sadašnjih pet županija treba objediniti u jednu, baziranu na najvećoj i najrazvijenijoj – Osječko-baranjskoj. Inače, varoška općina prostire se na 136 četvornih kilometara, a ima samo oko 1000 stanovnika, s izvornim prihodima u proračunu od tek 500.000 kuna.
Bolje povezivanje nego ukidanje
Anto Vukoje, HDZ-ov načelnik općine Darda, kaže da je prijedlog o spajanju možda i dobar, zbog nekoliko razloga. “Jedan je od njih što će se sredstva koje neke općine koriste za 'hladni pogon' moći iskoristiti za izradu projekata, pa će mjesta dobiti više infrastrukture. Konkretno, za Baranju su dovoljne tri općine i grad Beli Manastir”, kaže Vukoja. Drugi Baranjac, Drago Dominić (HNS), načelnik općine Petlovac, kaže da je protiv ukidanja općina jer su one za njega vrijedne stečevine demokracije, no zauzima se za “povezivanje”. Dodaje da postoji sto načina na koje se to može urediti. Ne slaže se, kaže, s radikalnim potezima koji unose nered jer bi se tako krenulo u nepoznato. “To su politikantski potezi”, ističe. I HDZ-ov načelnik Općine Gradište Srećko Papac ne podržava inicijativu za smanjenjem broja općina i smatra da bi lokalnu samoupravu trebalo ojačati financijskom decentralizacijom i onda bi većina općina mogla opstati i dobro raditi. “Primjerice, mi po proračunu nismo nikakvi, ali imamo ulaganja od 200 milijuna kuna i dobro iskorištenje europskih fondova. Znači, nije realno prosuđivati samo po tome koliki je trenutni prihod općina i na temelju toga donositi odluke”, kaže Papac i dodaje da bi glavni kriterij trebali biti sposobnost i potencijal općina. “Nitko bolje ne može rješavati njihove probleme nego što to mogu ljudi iz te sredine. Okrupnjavanjem dobivaš neki novi centar koji po prirodi stvari nikada neće voditi računa o periferiji, a novac ide na njegov račun”, zaključuje Papac.
Ivica GETTO/Suzana ŽUPAN/Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/Igor BOŠNJAK
ŽELJKO CICKAJ
načelnik Općine Bilje:
Pripajati samo općine koje ne mogu same opstati
- Tu nije važno koje su općine veće, a koje manje. Ima samo jedan kriterij, a to je samoodrživost. Možeš li ti svojim proračunom podmiriti svoje obveze i financirati sve ono što po zakonu moraš. Ili možeš ili ne možeš, ali to nema veze s veličinom općina. Mislim da je neprimjereno u ovo vrijeme o tome razgovarati. Mi smo razgovarali u Županiji, i zaista smo stava da sve one općine koje ne mogu opstati bez pomoći države postoje samo zbog sebe same i da ih treba pripojiti. Ali ukidati općine na način da se politika u to umiješa nije dobro. Općine su i osnovane zato da se ravnomjerno razvijaju sva područja. Jesam za ukidanje općina ako one ne mogu opstati, ali ako mogu protiv sam pa makar imale i samo 1000 stanovnika. To je jedini logičan kriterij”, kaže Željko Cickaj (HDSSB), načelnik Općine Bilje.(I.G.)
OPĆINA NUŠTAR PROTIV SPAJANJA S DRUGIMA
U općini Nuštar, u čijem su sastavu još i sela Marinci i Cerić, s ukupno gotovo 6000 stanovnika, protiv su eventualnog pripajanja te općine nekoj drugoj. “Ne znam komu bi se općina Nuštar mogla pripojiti, možda gradu Vinkovcima, ali nisam siguran da bi to dobro funkcioniralo. Vjerujem da općina Nuštar neće 'upasti' u taj prijedlog o spajanjima, a ima i puno manjih općina ako se za neke predlaže gašenje”, komentira načelnik općine Nuštar, Hrvoje Drinovac (HSP). Na naš upit, dodao je kako je istina da ima puno malih općina koje ne mogu same izvršavati sve svoje obveze, a konkretne pomoći županije ili države nema. Za općinu Nuštar je naveo kako unatrag godinu i pol dana uspijeva funkcionirati s vlastitim sredstvima. “Vidjet ćemo kako će to dalje ići”, kaže načelnik.(S.B.)
Srećko Papac
načelnik Općine Gradište
Glavni kriterij trebali bi biti sposobnost i potencijal, a ne prihod općine