Objavljeno 30. rujna, 2014.
Uvoz smrznutog mesa unatrag 6 mjeseci povećao se čak 300 - 400 % u odnosu na prijašnje godine, kaže Jančo
Ruski embargo puni škrinje za duboko zamrzavanje u trgovačkim centrima po Hrvatskoj.
Predsjednik Udruge svinjogojaca Osječko-baranjske županije Goran Jančo kaže da se osjeća pritisak smrznutim mesom iz zapadnih zemalja – Njemačke, Danske, ali i Poljske… koje su tradicionalno svoju hiperprodukciju izvozile u Rusiju, no to sada zbog sankcija ne mogu pa to meso mora negdje završiti, a jedno od tih mjesta je i RH tržište.
Neusklađeni rokovi trajanja
S druge strane, naš prosječan potrošač zbog teške gospodarsko-socijalne situacije ne gleda kvalitetu, ni svježinu mesa, nego samo cijenu koja ide do te mjere da je donedavno, primjerice, kilogram limuna, koji je koštao 34 kn, bio skuplji od pojedinih vrsta mesa.
Vođeni akcijskim cijenama mesa poput carskog čija se cijena spustila ispod 20 kn, kupci zbog teške ekonomske situacije ne pitaju za kvalitetu.
Jančo postavlja pitanje zašto Hrvatska, kada već sve usklađuje s EU zakonima, nije uskladila i odredbe o roku trajanja smrznutoga mesa.
- Događa se da meso koje je u Uniji pred istekom roka od šest mjeseci, pred sam istek roka završava kod nas jer je tim zemljama to isplativije od troškova njegova uklanjanja. Bivši ministar Čobanković rekao je svojedobno da nema roka trajanja smrznutom mesu. Takvo se meso drži u europskim hladnjačama 5 mjeseci i 20 dana i onda se po nižim cijenama prodaje nama, čime je Hrvatska postala Europi deponij smeća, odnosno sanitarni čvor za meso pred istekom roka - upozorava Jančo.
- Uvoz smrznutog mesa unatrag šest mjeseci povećao se čak 300 - 400 % u odnosu na prijašnje godine - nastavlja Jančo dodajući da je problem što ovdašnji mesoprerađivači stavljaju znak jednakosti između takvog, konfekcioniranog mesa i svježe, netom zaklane robe domaćih svinjogojaca.
Domaća proizvodnja je preskupa
– Mašu nam fakturama po kojim cijenama oni mogu dobiti meso, ucjenjuju nas, a trebali bi pokazati daleko više osjećaja, hrvatske svijesti i tolerancije prema domaćem proizvođaču - kaže Jančo koji za domaću proizvodnju apelira i kod mesoprerađivača i kod kupaca.
Svinjogojci prodaju svinje koje potječu od prasaca koji su bili 18 - 20 kn/kg žive vage i koji su othranjeni skupim kukuruzom.
- Sada je situacija nešto bolja i bit će nešto niže cijene hrane jer kukuruza ima, no sadašnje snižavanje cijena živih svinja nije realno jer su jele skupu hranu. Cijena svinja bila je od 10,5 do 11 kn, no postoji blagi trend spuštanja, a čemu puno pridonosi izvoz u Srbiju koja svoje svinje izvozi u Rusiju. Hrvatske svinje tako završavaju na srpskom tržištu koje tradicionalno voli svinjetinu, a gdje su svinje išle po 12 kn - kaže Jančo.
Suzana ŽUPAN
Županija sufinancira umjetno osjemenjivanje
Poboljšala se kvaliteta mesa
Osječko-baranjske svinjogojce prošlog tjedna primio je župan Vladimir Šišljagić, a u svezi s potpisivanjem sporazuma o sufinanciranju umjetnog osjemenjivanja u svinjogojskoj i govedarskoj proizvodnji. - Svinjogojcima je na to ime pripalo 200.000 kn, a sufinanciranjem je obuhvaćeno 10.000 doza - kaže Jančo te dodaje da su se povećali dnevni prirasti, skratili dani tova i poboljšala kvaliteta mesa.
GORAN JANČO
predsjednik Udruge svinjogojaca OBŽ-a
U Srbiju smo izvezli 100.000 svinja
U posljednjih godinu dana u Srbiju, čije nam tržište dotad nije bilo interesantno, izvezli smo više od 100.000 svinja, što je oko 15 % ukupno zaklanih svinja u nas.