Nakon dužeg vremena soja bi mogla istisnuti šećernu repu i postati jedna od najprofitabilnijih kultura u Hrvatskoj.

Naime, kako neslužbeno doznajemo, iako je žetva soje na istoku Hrvatske tek počela, proteklih dana trgovci se već otimaju za našu soju te se sukladno tome očekuje i rast njezine cijene. Među zainteresiranima za otkup soje ima, kako doznajemo ima i dosta stranih kuća kojima je naša uljarica vrlo interesantna, jer je 100 % GMO free, odnosno nije genetski modificirana te stoga na svjetskom tržištu postiže visoku cijenu. Hrvatska je inače bila poznata po tome što je bila GMO free, a na dobar je glas po tomu još više došla nakon nakon što se lani uključila u projekt Dunav soja, koji ima za cilj povećanje zasijanih površina pod GMO free sojom.

Trenutačno se za soju nudi između 2,32 i 2,40 kuna po kilogramu, a budući da je lani bila 2,90 kn/kg te zbog povećanog interesa za otkup proizvođači razmišljaju da ju uskladište i čekaju rast cijena.

Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek, ove je godine sojom u Hrvatskoj zasijano između 47.000 do 50.000 hektara, što je značajno više u odnosu na razdoblje od prije desetak godina kada je sijana na oko 35.000 hektara.

- Žetva soje na istoku Hrvatske počela je prije tjedan dana i do sada je skinuto oko 10 % površina. Prinosi se kreću između 3 i 4 tone po hektaru i prema prvim procjenama ove se godine može očekivati ukupna proizvodnja soje od oko 150.000 tona. Soja inače ima široki dijapazon uporabe od proizvodnje stočne hrane do brojnih proizvoda za ljudsku ishranu i potrebe prehrambene industrije - izjavio je Ernest Nad.

Vezano uz interes za našom sojom Nad je podsjetio da je i lani naša soja bila interesantna stranom tržištu te napominje kako bi bilo dobro da se to ne dogodi i ove godine te da sve količine prerade u našim preradbenim kapacitetima, a ne da na našoj sirovini profitira strana industrija.

Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže da ne čudi toliki interes stranih trgovaca za našom sojom.

- Međutim, tu treba istaknuti da je 70 posto naših površina pod sojom “vezano” ugovorima s domaćim tvrtkama koje su kreditirale proizvodnju. No, ne bih isključio mogućnost da se sva naša GMO free soja otkupi po niskoj cijeni i izveze po visokoj na europsko tržištu, a mi uvezemo tko zna kakvu i čiju soju za ishranu stoke, za što se kod nas pretežito upotrebljava - kaže Brlošić.