Mrtva priroda (s pecivom) - naziv je slike Miroslava Kraljevića iz 1909. koja je na neki način 'zaslužna' što je danas uglednoga sveučilišnoga profesora i povjesničara umjetnosti dr. sc. Zvonka Makovića život prije više od pola stoljeća baš u Osijeku odveo na put umjetnosti i što je jedan od hrvatskih najvećih slikara - Kraljević - dobio veličanstvenu retrospektivnu izložbu.

Međuinstitucionalni projekt Velika putujuća izložba - koja je otvorena u povodu 100 godina Kraljevićeve smrti (1885. - 1913.) i koja je nakon Požege, Zagreba, Venecije i Splita stigla i u Osijek - sjajan je dodatak obljetničkoj godini Muzeja likovnih umjetnosti koji slavi 60. rođendan. Zadovoljno je to na otvorenju istaknula Leonilda Conti, ravnateljica MLU-a. Izloženo je 80-ak originalnih umjetnina iz Moderne galerije (čiji je to inicijalni projekt), uz taktilne segmente za slijepe i slabovidne osobe. Autori su izložbe i monografije, uz Zvonka Makovića, Željko Marciuš i Biserka Rauter Plančić (koja je nazočila i osječkom otvorenju izložbe).

Autor Maković brojnim je posjetiteljima na otvorenju rekao da je ovo retrospektivna izložba Kraljevićevih remek-djela kakva nikada do sada nije bila i kakva više nikada ne će biti. Ovo je najbolje od najboljeg od Kraljevića. Umro je nesretno u 28. godini od tuberkuloze i svoj je bogati opus naslikao u manje od tri godine. Ono što je iza njega ostalo je fragmentarno, nedovršeno, no u tako kratkom mu je vremenu ozbiljnoga rada uspjelo ono što nije ni jednom drugom slikaru - naglasio je dr. Maković.

- Što bi bilo da je Kraljević, jedan od naših najvećih slikara, dugo poživio? Možda bi slikao dobro, a možda ne bi. To su pretpostavke koje nas ne vode nikamo. Bolje je pitati se: što bi bilo od hrvatskog slikarstva i umjetnosti da nije bilo Kraljevića? Bila bi provincijalnija, retardiranija, disperznija, a utjecaji bi bili heterogeniji. Ovom sam se izložbom trudio dokazati da nema slabe karike u opusu ovog izuzetnog slikara - naglasio je Maković.

Kraljević je pokrenuo smjer hrvatskog slikarstva s početka stoljeća, od secesije i simbolizma, od Münchena i Beča, izravno u žižu moderniteta, u Pariz, gdje se i sam školovao, dodao je Maković, istaknuvši kako je Kraljević uveo nešto što će generacija slikara koja je slijedila (koja se formirala nakon 1. svjetskog rata) usvojiti i na čemu će graditi ono što zovemo hrvatskom modernom (Uzelac, Trepše...).

Kustos prijenosa izložbe u MLU je viši kustos Daniel Zec. Izložbu je u ime Osječko-baranjske županije otvorio dožupan Željko Kraljičak, a zadovoljstvo što je i Grad Osijek financijski podupro otvorenje iskazao je i dogradonačelnik Vladimir Ham, naglasivši kako se nada da je ovo početak suradnje jer će Grad biti supokrovitelj još nekoliko aktivnosti MLU-a.