Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je odlučio financirati tiskanje udžbenika za Bunjevce, tako da su djeca koja uče po tom programu dobila udžbenike za prvi razred, kao i polovinu za drugi - na ćirilici.

U isto vrijeme novca za tiskanje udžbenika za one koji se izjašnjavaju kao Hrvati, a kojih je mnogo više - u Srbiji nema. O tome Slavenm Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, kaže:

- Josipović je i prije pričao s nama, no prvi je put sada apostrofirao ulogu države Srbije u svemu tome, i upravo to je problematično. Jer ako se Srbin u Hrvatskoj, primjerice, želi izjasniti kao “krajišnik”, to je njegovo pravo. Tako i ovdje. No ako date udžbenike onoj djeci koja imaju nastavu na bunjevačkom jeziku, a onoj koja se školuju na hrvatskom ne, onda to nije jednak tretman. To je rekao i Josipović - kaže Slaven Bačić, dodajući kako nije niti može biti sporno da, iako su Bunjevci podrijetlom iz hrvatskog korpusa, dio njih to ne želi biti i ne osjeća se tako.

- Kako ne smije biti sporno pravo da se netko izjasni kako želi, tako je jedan osnovnih postulata da država tu mora ostati neutralna i ne smije se miješati. A ovdje imate otvoreno miješanje države, diskriminaciju i favoriziranje onih preko kojih država ustinjavanjem nastoji oslabiti pojedini nacionalni korpus. Tako, kada je riječ o hrvatskom nacionalnom korpusu, imate Bunjevce, kod Rumunja to su Vlasi, a ima i drugih primjera. Da je uloga države izvan toga, Bunjevci ne bi mogli iznjedriti tri koncerta godišnje - kaže Bačić.

Bačić podsjeća da svaka etnička skupina ima neku svoju elitu koja iznosi politički, jezični i kulturološki program, a naši Bunjevci koji se tako izjašnjavaju, kaže, nemaju elementarne kapacitete za to, nego im to radi država Srbija, preko SANU-a, Matice srpske i Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Kaže i kako je ono na što su Srbi osjetljivi - Hrvatska pravoslavna Crkva, no bitna je razlika, smatra, što iza toga projekta ne stoji država, kao iza projekta “bunjevačke nacije” u Srbiji. Kaže i kao se nadaju da će imati svoju priliku oko svega toga nešto reći tijekom pristupnih pregovora Srbije Europskoj uniji.

- Mi od Hrvatske ne tražimo da izmišlja bilo što, kao što je Slovenija izmišljala razna pitanja prema Hrvatskoj, nego samo ono što je Srbija potpisala u bilateralnom sporazumu o zaštiti manjina.

Prema Bačićevim riječima, svi koji se izjašnjavaju kao Bunjevci praktički žive u Vojvodini - Subotici, Somboru i okolici. Ima ih 16 i pol tisuća, a broj im je, kaže, smanjen u odnosu prema prošlom popisu, kada se tako izjasnilo više od 20 tisuća ljudi. U isto vrijeme u Vojvodini je 47 tisuća ljudi koji se izjašnjavaju kao Hrvati. Među njima su srijemski Hrvati, Šokci u Podunavlju, potom ima dosta i onih koji su ekonomskom migracijom došli raditi ili studirati u Novi Sad te manja skupina kolonista nakon Drugog svjetskog rata, poput Dalmatinaca i Hercegovaca, bar oni koji nisu protjerani, jer je, primjerice, iz sela Stanišići 90-ih godina protjerano 90 posto Hrvata. Jedna važna skupina svakako su Bunjevci, među kojima je sada odnos 60 prema 40 posto u korist onih koji se izjašnjavaju Hrvatima te je njih 18-19 tisuća. “No mi izražavamo sumnju u popis stanovništva, jer nigdje ne možemo prekontrolirati točnost podataka”, kaže Bačić.(I.BOŠNJAK)