Objavljeno 25. rujna, 2014.
Trgovački lanci uništavaju hranu pred istekom roka jer je to isplativije
Da cijeli svijet baca tone i tone hrane, a drukčije ne postupaju ni Osječani, dobro je poznato. Stoga je ne tako davna inicijativa za otvaranje socijalne trgovine naišla na dobar odjek među socijalnim slučajevima, no mjesecima nakon toga takva trgovina nije otvorena.
Podsjetimo, socijalna trgovina zapravo je mjesto na kojemu će socijalni slučajevi namirnice i osnovne kućne potrepštine moći dobiti besplatno.
- Takve trgovine nema, i to zbog izostanka modela njezina redovitog punjenja. Kad bi proizvođači hrane redovito punili police potrepštinama kojima istječe rok upotrebe, to bi imalo smisla, a ovako ne možemo otvoriti trgovinu u kojoj će robe biti povremeno. Nije uređeno ni na koji bi način ondje hranu uzimali korisnici, bi li to bili oni prema zakonskim propisima ili prema višem standardu. Ako su prema višem standardu, onda je ne može voditi Grad, već neka udruga. Pitanje je i kako bi se vodile kontrole prihoda - objasnio je Romano Kristić, pročelnik Ureda za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Osijeka, dodavši da je gradonačelnik Ivan Vrkić bio spreman osigurati poslovni prostor, pa čak i pokriti režijske troškove. Ipak Grad Osijek, pojašnjava Kristić, ne može na sebe preuzeti organizaciju takve trgovine, već samo biti most između udruga i korisnika kojima su izdana rješenja o socijalnoj skrbi.
Slično je, kaže, i s Bankom hrane Hrvatska, koja je, podsjetimo, u travnju 2012. godine uskladištila oko 3350 kilograma hrane u Osijeku, a donacija je obuhvatila Caritas, Udrugu Rijeka ljubavi i Crveni križ te su njihovi djelatnici i volonteri pomoć distribuirali najugroženijima, a Grad Osijek bio je partner projektu. Iako je bilo najavljeno da se podružnica Banke trajno nastanjuje u Osijeku, to se nije dogodilo.
- Ideja Banke je da trgovački lanci i proizvođači hrane doniraju robu pred istekom roka trajanja te da za taj dio budu oslobođeni plaćanja PDV-a. No kod nas se još uvijek plaća PDV na doniranu hranu pa se lanci odlučuju na, njima ekonomski isplativiju varijantu - uništavanje hrane. Kad bi se uredio model na nacionalnoj razini i hrana donirala bez dodatnih davanja, onda bi to bilo puno bolje za ljude koji su gladni, a, nažalost, sve ih je više - zaključio je Kristić.
Marija MIHELIĆ
Pomoć Grada Osijeka
Grad Osijek godinama provodi model pomoći onima koji imaju rješenje o socijalnoj skrbi i onima koji su iznad cenzusa no na rubu su siromaštva.
- To provodimo u okviru humanitarnih aktivnosti Crvenoga križa, preko Udruge Rijeka ljubavi, Rotary kluba i raznih drugih donatora. Kad povremeno prikupe donaciju, onda nas kontaktiraju, a mi napravimo most između korisnika - kaže Kristić, dodajući da ima dosta umirovljeničkih udruga, osoba s invaliditetom, braniteljskih udruga i dr. koji prelaze zakonski prihodovni cenzus no svejedno nemaju od čega živjeti.
socijalnu trgovinu
zapravo nema tko puniti hranom kojoj istječe rok upotrebe