Regija
NA PODRUČJU ĐAKOVA

Zbog visoke vode u kanalizaciji štakori izlaze iz šahtova usred dana
Objavljeno 22. rujna, 2014.

ĐAKOVO - Ova je godina specifična po mnogo čemu pa tako i najezdi štakora - u slučaju Đakova izlaze iz šahtova, iz kanalizacijskog sustava, i usred bijela dana. Vlado Koren, direktor Đakovačkog vodovoda, poduzeća koje je po zakonu nedavno preuzelo obvezu deratizacije kanalizacije od Grada koji ju je u sustavu odvodnje obavljao dva puta godišnje, kaže da je razlog toj neugodnoj pojavi upravo ekstremno kišna godina.

– Zbog čestih kiša i visoke razine vode u kanalizaciji, ti glodavci izlaze iz šahtova. Inače bi se zadržali unutra - kaže Koren.

Svoju prvu deratizaciju kanalizacije, a koja će obuhvatiti i crpilišta, Vodovod je već započeo, a završit će ju do kraja mjeseca.

– Istretirat ćemo sve šahtove na području grada i prigradskog prstena, njih oko 1700, a iduću deratizaciju tog sustava provest ćemo obvezno i na proljeće - kaže Koren.

Za njezinu provedbu Đakovački vodovod izdvojit će 35.000 kuna, a za te je poslove angažirana tvrtka Pestrid iz Bilja.

Brojni građani tvrde kako su se sami osvjedočili da štakori izlaze iz kanalizacijskih otvora. Usred bijela dana uočeni su i u središtu grada kako smjelo prolaze pokraj ulaza u pekarnice, prodavaonice mješovitom robom, kafiće i dr.

Već duže vrijeme probleme s ovim svima mrskim glodavcima imaju i stanovnici velikog stambenog niza pokraj Autobusnog kolodvora, u Splitskoj ulici. Štakori im iz kanalizacijskog otvora, udaljenog od ulaza u stambenu zgradu samo dva-tri metra, ulaze u stubišta, podrume i druge prostore u višekatnicama. Riječ je o stambenom kompleksu sa stotinu stanova i više stotina stanara, čiji broj odgovara broju mještana kakvog sela. U neposrednoj je blizini i kontejner za smeće s ostacima hrane, pa je i to odredište štakora. Na problem s najezdom štakora upozorava i predstavnik stanara iz zgrade u Splitskoj 24 Stjepan Kočet, koji i sam nerijetko, nabavljajući ''otrov'' privatno jer deratizacija tijekom redovnih aktivnosti – očito – nije dovoljna, pokušava riješiti ovaj problem. Samo oko jednog kanalizacijskog otvora Kočet zna nabrojiti čak desetak rupa koje su napravili štakori.

- Stalno imamo problem s 'parcovima', ne samo mi nego i drugi u gradu jer izlaze iz kanalizacije. Vlasnik sustava odvodnje je Grad Đakovo, i on bi trebao povesti o tome više računa nego dosad. Jer, očito, učinjeno na deratizaciji nije dovoljno, bar kada je o deratizaciji gradske kanalizacije riječ - rekao nam je ovih dana Kočet.

– Problem sa štakorima nije prisutan samo ove godine već duže vrijeme - kaže predstavnik stanara u Splitskoj 24, ocjenjujući da se na ovome mjestu, sudeći po učestalosti problema i brojnosti glodavaca, štakori legu. Upozorava da će problem dodatno eskalirati s dolaskom jeseni.

Stjepan Kočet ocjenjuje da je (i) ove godine najezda glodavaca, miševa i štakora.

– Potvrđuju to i pritužbe seljaka - da su im miševi i “parcovi” ovršili bar 20-30 posto pšenice - uspoređuje problem stanara i ratara sa štakorima Kočet. Drži da bi se češće trebala stavljati deratizacijska sredstva u kanalizacijski sustav.

I vlasnici kuća na gradskoj periferiji, čiji vrtovi graniče s poljima, a imaju domaće životinje poput svinja pa time i hranu za njih po šupama i drugim prostorima u stražnjem dijelu dvorišta, žale se na brojnost štakora te ističu da su, i nakon provedene deratizacije, sami išli kupiti “otrov” kako bi ih suzbili. Suzana Župan

Deratizacija dva puta godišnje

Dok Vodovod po zakonu preuzima djelatnost deratizacije sustava odvodnje, Gradu Đakovu i dalje ostaje obveza deratizacije stambenih, poslovnih, javnih prostora… Grad Đakovo sustavnu deratizaciju, kaže gradonačelnik Zoran Vinković, provodi dva puta godišnje – u proljeće i jesen. “Na natječaju odabrana tvrtka, u ovom slučaju osječki Cosmosol, dijeli deratizacijsko sredstvo po svim domaćinstvima, zgradama za kolektivno stanovanje, tvrtkama i drugim subjektima, a 'otrov' se i dosad obvezno stavljao u kanalizaciju”, kaže Vinković. Dodaje da se sustavno deratizira i gradski deponij Vitika te da Grad za deratizaciju godišnje izdvaja oko 700.000 kuna. Posljednja deratizacija u gradu provedena je u svibnju/lipnju.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana