Svi oni koji su bar jednom u kući ili stanu, a po svom priznanju među takvima je bio i građanin/premijer Zoran Milanović, imali problema s vodovodnim instalacijama, na vidljivom mjestu drže telefonskih broj svoga vodoinstalatera. I budite uvjereni da ga ne daju baš svakome.

Ali biti vodoinstalater u nas je i dalje društveno podcijenjeno zanimanje, ono zbog kojeg se majke neće baš gurati kako bi dale ruku svoje kćeri takvom proscu. Jednako kao i plinomonteru, soboslikaru ili pak tesaru. A upravo su to zanimanja srednjoškolske razine obrazovanja s kojima se danas, ali i u dogledno vrijeme, ima šanse za najbrže zapošljavanje. Brže, primjerice, od zubotehničara ili primalja, zvanja koja, opet prema društvenim standardima, mnogo bolje zvuče.

Naime, netom usvojena Industrijska strategija Vlade RH, ista ona koja je u javnosti podigla prašinu oko izbora sektora koji se svrstavaju u nositelje ili čuvare razvitka, u svome uvodnom dijelu donosi i opsežnu analizu stanja na domaćem tržištu rada. A njega u Hrvatskoj karakterizira proces postupnog smanjenja broja radno sposobnog stanovništva, koje se javlja kao posljedica negativnih demografskih kretanja i emigracije. A to s vremenom smanjuje ponudu i povećava prosječnu dob radne snage. Priređivači strategije priznaju kako sama industrijska politika “ne može većim dijelom utjecati na postizanje ovih ciljeva, već je nužna integracija i koordinacija s politikama obrazovanja, zapošljavanja, poreza i plaća, prometa i profesionalne orijentacije”.

Što onda, u ovo vrijeme kada je sve manje radnih mjesta a broj nezaposlenih raste, pa tako i pretendenata na ta mjesta, činiti? Za što se obrazovati? Promatrajući strukturu svih zaposlenih osoba po industrijskim granama u 2012. godini, neovisno o tome jesu li zaposleni u pravnim osobama ili obrtu, najviše je zaposlenih osoba (240.483, odnosno 17,61 posto) bilo u prerađivačkoj industriji. Ali najveći pad zaposlenih dogodio se također u prerađivačkoj industriji. Gotovo polovina (48 posto) svih zaposlenih ima srednju stručnu spremu. Trećina zaposlenih ima nižu stručnu spremu ili nema ni taj stupanj obrazovanja, a slijede osobe sa završenim visokim obrazovanjem. No stopa zapošljavanja najviša je upravo kod visokoobrazovanih (33,40 posto), a najniža kod osoba bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (12,20 posto).

Najveći broj nezaposlenih osoba višega ili visokoga obrazovanja koji su 2012. godine uspješno našli posao ima zanimanje iz područja biologije i kemije, a radi se o 67,10 posto nezaposlenih s tim zanimanjem. Slijedi farmacija, učiteljski studij te jezici (domaći i strani).

Na razini srednjoškolskog obrazovanja najveća je potražnja za vodoinstalaterima i plinoinstalaterima, od njih sto koji se prijave na Zavod za zapošljavanje njih 40 zaposli se u roku od godinu dana. Slijede ih vatrogasni tehničari i kuhari, a visoko su rangirane osobe koje su rukovatelji samohodnih građevinskih strojeva i vozači kamiona.