Dok pročitate ovaj odlomak, gotovo 300.000 ljudi diljem svijeta napisat će novi Facebook status, a oko 800 milijuna će ga pročitati. Vejrojatno se i većina vas služi Facebookom, bar povremeno. Vjerovali ili ne, i kada igrate igrice ili gledate parodije, postajete pametniji!

I što više FB prijatelja imate, pametniji ste. Naime, takvi ljudi imaju razvijeniju moždanu tvar u amigdali, dijelu mozga povezanom s emocionalnim reakcijama koje su čvrsto povezane s funkcijama pamćenja, poput pamćenja lica i imena. Istraživači koji su prikupili te podatke zapravo nisu sigurni dovodi li činjenica o većem broju prijatelja na FB-u do povećanja moždane gustoće u tom dijelu ili je vjerojatnije da ljudi koji imaju veću amigdalu imaju više socijalnih kontakata. To se može jednostavno doznati. Prof. Geraint Rees, koji je objavio studiju, htio je pratiti skupinu korisnika Facebooka u dužem razdoblju kako bi odredio mijenjaju li se njihove moždane strukture na temelju mreže njihovih (mrežnih) prijatelja.

POBOLJŠAVA PAMĆENJE: Jedna od nuspojava velikog broja prijatelja je da morate održavati kontakt sa svima. U stvarnom životu vjerojatno imate nekoliko desetaka znanaca/suradnika, kolega i prijatelja s kojima ponekad odete na piće i možda pet-šest bliskih ljudi koje viđate često. Na FB-u prosječna osoba ima više od 200 prijatelja - mnogo više nego što ih većina ljudi ima u stvarnom životu. Škotska istraživačica, dr. Tracy Alloway smatra da površno “praćenje” tih ljudi može znatno povećati radnu memoriju. To je fenomen koji utječe na svakoga, a ne samo na ljude s tisućama prijateljima.

Sve dok je lista vaših prijatelja na Facebooku dulja od one u stvarnom životu, vaš će mozak morati raditi više kako bi učinkovito obradio to povećanje društvenih kontakata. Prema riječima dr. Alloway, to “angažira vaš mozak i poboljšava veze među živčanim stanicama”, što u prijevodu znači da to vašem mozgu daje memorijske supermoći.

OSNAŽUJE MOZAK: Interakcija u rješavanju problema nije ekskluzivna sposobnost ljudske vrste, no istraživači vjeruju da mi to činimo mnogo više od bilo koje životinje, što bi mogao biti jedan od razloga zašto nam se razvio veći mozak. I još se uvijek razvija. Tim istraživača s Trinity Collegea u Dublinu simulirali su nervne veze dviju osoba koje su morale odlučiti hoće li na rješavanju problema raditi zajedno ili individualno. Otkrili su da je suradnja prisilila mozak na stvaranje novih veza jer je uzimao u obzir što će druga osoba učiniti. Mozak je rastao i promijenio se kako bi omogućio više prostora većem broju mogućih ishoda. Prema Lukeu McNallyju, to mozak čini svaki put kada ste u interakciji s ljudima. Ne samo na Facebooku, naravno, ali ide u tom smjeru. Studija društvenog ponašanja mladih iz 13 različitih zemalja pokazala je da više od 40 posto radije komunicira na internetu nego uživo!

POZITIVNI OSJEĆAJI: Mnogo je negativnih stvari koje se mogu reći o Facebooku, no održavanje kontakata s prijateljima i obitelji uglavnom je pozitivno. Pokazalo se da čak i male količine pozitivnog angažiranja razvijaju otvoreniji i širi način razmišljanja, a znanstvenici su otkrili da su pojedinci koji su gledali film o nečemu pozitivnom imali bolje rezultate u igrama asocijacije i vizualne obrade informacija. U drugom eksperimentu liječnicima su pokazane pozitivne slike prije nego što su dali dijagnozu bolesti jetre. Liječnici koji su bili u dobrom raspoloženju do rezultata su došli brže, kreativnije su razmišljali i bili bolji u povezivanju informacija.

VJEŠTINA PISANJA: Mnogi (od nas) mišljenja su da je svaka generacija sve gluplja. Od pametnih telefona inteligencija (nam) opada kao luda, a mladi plaćaju danak. No, ruku na srce, ovaj naraštaj ima priliku pisati više - i bolje - nego bilo koja u proteklih 50 godina, i to zbog web-stranica kao što je Facebook. Istraživanje sveučilišta u Stanfordu pokazalo je da su studenti koji su često aktivni na Facebooku zbog toga i bolji pisci. Naučili su kako prilagoditi svoj stil pisanja određenoj situaciji. Uzorci pisanja na Facebooku, mejlu i u školskim radovima imali su suptilne razlike u tonu čak i ako ih je pisala ista osoba. Učinak na mozak sličan je prebacivanju iz jednog jezika u drugi.

RAZVIJA ZAKLJUČIVANJE: Uozbiljimo li se na sekundu, priznat ćemo da je stvarni cilj Facebooka (i interneta općenito) učiniti lakšom i pristupačnijom raspravu/svađu bilo s kim - i naš mozak to obožava. Bihevioristi smatraju da je koncept rasprave - dokazivanja da su naši osobni stavovi bolji - jedan od temelja ljudske inteligencije. Mentalni proces razvoja argument za vaš je mozak poput skakanja. Jedna od ideja teorije argumentacije je da vas rasprava tjera misliti apstraktno s ciljem postizanja logičnog, uvjerljivog razgovora. Ne samo da se služite pamćenjem u odabiru pravih riječi nego idete korak dalje i dajete kontekst tim riječima u prilog svom argumentu. I dok bi u stvarnom životu sigurno došlo do trenutka kada se međusobno nazivate idiotima, zbog činjenice da imate vremena za razmišljanje, na internetu ćete vjerojatno planirati i promišljati - a to zahtijeva vještine rasuđivanja i kritičkog razmišljanja.

ŽIVOTNA INTELIGENCIJA: Kulturna, politička i socijalna inteligencija nemaju nikakve veze s mehaničkim načinom na koji naš mozak funkcionira. No zajedno pridonose općem shvaćanju svijeta, poznatom kao životna, kristalizirana inteligencija (znanje i vještine koje steknemo tijekom života). Vjerovalo se da postoje dvije vrste inteligencije: fluidna i kristalizirana. Tekuća je sposobnost rješavanja problema i uporaba logike. Kristalizirana je vaša pohrana znanja, poput rječnika, znanja o povijesti i aktualnim događajima itd. Trebate li se prisjetiti nečega što ste čuli ili gledali prije nekoliko mjeseci, mnogi od vas potražit će to na Facebooku. Gdje čitate o svom omiljenom bendu, novim propisima vlade, sportskim rezultatima? Jeste li ili ne na Facebooku, internet je bunar informacija i znanja. Neke informacije vaš mozak odbaci, neke pohranjuje za poslije. Ima i drugih izvora informacija, no Facebook je konstantan i svjež, može se reći.

KRITIČKO RAZMIŠLJANJE: Problem je s videoigricama to što mnogi misle da su glupe. No neki će vam poslodavci i to uzeti kao plus, iako je zbog nekog razloga igranje u odraslog dobi - tabu-tema. No mnogi to čine, što potvrđuju milijuni korisnika, i to ne samo na Facebooku. Ne brinite se, to je možda jedna od najboljih aktivnosti za vaš mozak. Istraživanja pokazuju da igranjem videoigara, posebice puzzle tipa, učite kako riješiti problem na kreativan način, stvarajući scenarij koji kemijski nagrađuje vaš mozak za kritičko razmišljanje. Igre poput Biotronic i BeJewled razvijaju prostorno razmišljanje i prepoznavanje uzoraka, a igre poput Farmvillea i CityVillea poboljšavaju usredotočenost i organiziranje stvarajući dugoročno okružje koja odražava vaše prijašnje odluke.

Sve što stvara izazov jača vaš mozak prisiljavajući ga raditi nešto novo i neočekivano. Stoga se prijavite i igrajte igrice ili već nešto. Ili odmah zaboravite sve što ste pročitali. Ovo, naime, nije plaćeni oglas za Facebook, već samo osvrt na jedno istraživanje.