Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji vodi registar o osobama s invaliditetom, u 2013. godini registrirano je 520.437 osoba s invaliditetom, što je 12 posto od ukupnog broja stanovništva, a od tog broja 6,6 posto odnosi se na djecu s teškoćama, kojih je 34.298.

Koja prava ostvaruju ta djeca, odnosno njihovi roditelji, te koliko se godišnje izdvaja za te svrhe pitali smo Ministarstvo socijalne politike i mladih.

- Budući da djeca s teškoćama i u drugim sustavima (školstvo, zdravstvo, branitelji, mirovinski sustav i slično) ostvaruju različita prava, nismo vam u mogućnosti dati točan podatak koliko država godišnje izdvaja novca za djecu s posebnim potrebama, već samo za poslove koji se ubrajaju u djelokrug rada ovog Ministarstva. Primjerice, sredstva koja su u 2012. godini u proračunu ovog Ministarstva bila utrošena za djecu s teškoćama u razvoju iznosila su 827.666.617 kuna, što je 50,1 posto od ukupno izdvojenih sredstava za osobe s invaliditetom. Zbog vrlo kratkog roka u kojem ste tražili dostavu podataka, nismo bili u mogućnosti izračunati i ukupan iznos utrošen u 2013. godini za potrebe djece s teškoćama u nadležnosti ovog Ministarstva - pojašnjavaju u Ministarstvu.

- Navedena sredstva utrošena su za, na prvom mjestu, prava i usluge za djecu s teškoćama u razvoju koja se ostvaruju na temelju Zakona o socijalnoj skrbi: pravo na osobnu invalidninu, na doplatak za pomoć i njegu, pravo na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, na naknadu do zaposlenja, pravo na naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja, uslugu pomoći u kući, psihosocijalnu podršku, uslugu rane intervencije, uslugu pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, uslugu boravka i uslugu smještaja. Odmah potom, na drugom mjestu tu su prava osoba s invaliditetom koja se ostvaruju na temelju Zakona o rodiljinim i roditeljskim potporama i to: pravo na rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta, pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Na trećem mjestu tu su i prava osoba s invaliditetom koja se ostvaruju na temelju Zakona o doplatku za djecu, doznajemo u Ministarstvu.

Na upit izdvaja li se više sredstava za djecu s posebnim potrebama u odnosu na prethodne godine, u Ministarstvu navode primjer gdje je iznos utrošen za pravo na osobnu invalidninu u 2014. godini (22.685 korisnika) veći za 68 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu (kada je bilo 19.027 korisnika ovog prava).

Uz problem nedostatka novca za asistente u nastavi, top-temi koja je proteklih dana punila novinske stupce, u Udruzi za osobe s invaliditetom Bubamara iz Vinkovaca, koja broji više od 1300 članova i djeluje na prostoru cijele Vukovarsko-srijemske županije, izdvajaju i onaj gdje roditelji pokušavaju ishoditi status roditelja njegovatelja, no to im često ne polazi za rukom.

– Donesen je pravilnik o roditelju njegovatelju koji je zapravo dobro zamišljen kao prevencija institucionalizaciji i kao konkretna pomoć roditeljima i djeci. Međutim, dogodilo se to da je u pravilniku navedeno jedno, a u praksi se radilo drugo, pa su za djecu s manjim oštećenjima roditelji zahvaljujući poznanstvima ostvarili status, a oni s težim nisu. Ne mislim pritom da i ta djeca ne trebaju biti obuhvaćena. Čini mi se da su kriteriji malo olabavljeni, ali se ne mogu oteti dojmu da je to usluga koja je sve više deklarativna. Puno je onih koji čekaju rješenje, pa ih se odbija, onda idu na različite komisije, čini mi se kako je sve zajedno to zapravo kupovanje vremena - kaže predsjednik Bubamare Tomislav Velić.