Regija
STRAH OD ŽIVE IZNAD GLAVE

Po obične žarulje Hrvati hrle u BiH
Objavljeno 17. rujna, 2014.
Prodavatelj štednih žarulja obvezan je preuzeti neispravnu žarulju bez naknade i obveze kupnje

ĐAKOVO - Nacija je sve više u potrazi za žaruljama sa žarnom niti koje s trgovačkih polica istiskuje štedna, a koju nam nameće EU. Kontroverze oko nje ne jenjavaju, dok ju EU nameće kao žarulju koja štedi energiju, s dugim vijekom trajanja (no bez čestog paljenja i gašenja pa su najdugovječnije u javnim prostorima), protivnici upozoravaju na štetnost žive u njoj, da je njena uporaba izglasana bez rasprave te da se pogodovalo industrijskim lobijima ne vodeći računa o utjecaju na zdravlje i okoliš. Potrošače 'svrbi' i cijena, dok su za 'običnu' davali samo nekoliko kuna, cijena štedne je i do 40 kuna. Tu je i nedosljednost – stižu nam žarulje sa živom, a povlače se toplomjeri – zbog žive. Nameće se i pitanje kako ih adekvatno zbrinuti kao otpad.

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode (MZOIP) ističu da su štedne žarulje jedna od kategorija električnog i elektroničkog (EE) otpada koji je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO) definirao kao posebnu kategoriju otpada, što znači da je obvezno odvojeno skupljanje i obrada. “Obveza snošenja troškova gospodarenja EE otpadom, time i štednih žarulja, jest proizvođačeva koji, sukladno ZOGO-u i Pravilniku o EE otpadu, plaća naknadu Fondu za zaštitu okoliša koji time preuzima obvezu organiziranja sustava. Fond je sklopio ugovore sa skupljačima i uporabiteljima EE opreme zbog skupljanja i obrade”, poručuju uz MZOIP-a. U RH je u 2012. stavljeno na tržište 164.678, a 2013. god. 171.096 kg žarulja s plinskim izbijanjem s tim da je 2012. skupljeno 57.284 kg tog otpada, a 2013. više – 68.889 kg. U 2012. obrađeno je 54.751, a 2013. oko 9.000 kg više tih žarulja.

- Skupljanje i obrada štednih žarulja u RH provodi se u kontroliranim postupcima. Pod nadzorom je Inspekcije zaštite okoliša, a naša su saznanja da nema negativnih nalaza. Građani žarulje s plinskim izbijanjem mogu odlagati kod prodavatelja koji u svom prodajnom programu ima halogene, fluo, štedne i ostale vrste štednih žarulja, bez naknade i obveze kupnje, u odvojenim spremnicima koji su za to namijenjeni - kažu u MZOIP-u. Na zamolbu da se očituju o štetnosti štednih žarulja poručuju da u tom području nisu nadležni za davanje odgovora, jer “ni Ministarstvo i ostale institucije, nisu ni znanstvene ni istraživačke ustanove”.

Glasnogovornica Agencije za zaštitu okoliša Branka Ilakovac, upućuje na neke opće odredbe poput preuzimanja otpadnih štednih žarulja od strane prodavatelja i informiranja javnosti o važnosti odvojenoga sakupljanja. “Prodavatelj koji u svom prodajnom programu ima štedne žarulje obvezan ih je preuzimati od posjednika u kućanstvu kada ih vraća kao EE otpad, bez naknade i obveze kupnje i bez obzira na proizvođača i tip žarulje. Spremnike za preuzimanje, za svako prodajno mjesto na kojem se prodaju, obvezan je osigurati skupljač koji ih na tom prodajnom mjestu preuzima. Spremnici moraju onemogućiti emisiju štetnih plinova u okoliš”, navodi Ilakovac, dok o odredbi o informiranju javnosti kaže da su ga dužni provoditi proizvođači na svojim mrežnim stranicama te Fond kroz godišnje edukativne kampanje.

U osječkom Savjetovalištu za potrošače, kažu, riječ je o vrlo intrigantnoj temi. “Mi, potrošači, trebamo imati mogućnost izbora, no ovdje ga nema. Jedno od glavnih osam prava potrošača je pravo na izbor, a koje se dokida od početka priče o ovim žaruljama. Neću ulaziti u detalje od štetnosti do toga jesu li u pitanju lobiji, ako ste nešto progurali na tržište – O.K., ali da nema alternative, to mi je neprihvatljivo”, kaže u ime Savjetovališta Mira Brumerček-Lukačević.

Kako je god koja zemlja ulazila u EU, njeni građani, poput domino-efekta, kupovali su zalihe običnih žarulja u susjednoj državi koja (još) nije članica Unije. Brumerček-Lukačević podsjeća na vrijem kada su Slovenci ušli u EU i masovno hrlili k nama po žarulje “s volframom”. Sada se povijest ponavlja – sada Hrvati po “obične” hrle u BiH. Cijena onima od 75 wata je 0,75 KM, oko tri kune.

Suzana ŽUPAN
Kako zbrinuti štedne žarulje?

SpectraMedia Zagreb ovlaštena je tvrtka u RH za obradu žarulja s plinskim izbijanjem. “To su fluo i ostale vrste štednih žarulja s max. pet mg žive, prosječno 3-4 mg, a bolji proizvođači stavljaju i niže količine od dopuštene. Flora VTC Virovitica kao ovlašteni skupljač samostalno ili preko ugovornih sakupljača sakuplja EE otpad i to po pozivu posjednika (na 0800 444 110, SMS 098 444 110, www.eeotpad.com, prijava@eeotpad.com), od sakupljačkih centara gdje se EE otpad odlaže, organiziranjem skupljačkih akcija te preko prodavatelja štednih žarulja. U sabirnim centrima Flore na uređajima za obradu žarulje u kontroliranim se i sigurnim uvjetima usitnjavaju, a živine pare i ostale tvari apsorbiraju se preko ugljenih filtera koji se po zasićenju na siguran način zbrinjavaju kod ovlaštenih tvrtki, a samljeveno staklo, metalni dijelovi i ostale tvari u zatvorenim bačvama transportiraju se u pogon SpectraMedije u Virovitici na daljnju obradu”, kažu u MZOIP-u. Podskupljač za OBŽ i VSŽ je Metal-Zec Ilok. “Najviše nas zovu trgovački centri da zbrinemo takve žarulje. Zbog njih zovu i građani, a odlože ih s nekim većim EE otpadom”, kaže djelatnik Metal-Zeca Aleksandar Kunić. Kaže, kuću je opremio štednim žaruljama. “Traju već dvije godine, a količine žive u njima su zanemarive. Vjerujem zakonodavstvu”, kaže Kunić.

2012. i 2013.

na RH tržište stavljeno 335.774 kg žarulja s plinskim izbijanjem, a skupljeno 126.173 kg otpada

Cijena “običnih” žarulja od 75 wata u BiH je

0,75

KM, odnosno oko tri kune

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike