Na konferenciji predsjednika parlamenata zemlja članica Vijeća Europe prošloga tjedna istaknuto je kako je Europa suočena s nizom teških izazova: milijunima nezaposlenih, kršenjem ljudskih prava, teškim kršenjem međunarodnog prava i oružanim sukobima koji nanose patnje civilima, posebice u Ukrajini.

Pojedini sudionici u raspravi ocijenili su kako su događaji poput onih u Ukrajini neki od najozbiljnijih izazova s kojima je suočena Europa od hladnog rata. Trenutnu poziciju Europe u suvremenom svijetu naši, pak, sugovornici različito vide.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je situacija ipak neusporedivo bolja nego na prvi pogled.

Europi slijedi transformacija i prihvaćanje američkog modela. Djelomice je to u Velikoj Britaniji napravljeno, pa oni nemaju većih problema s nezaposlenosti. Slično je i sa SAD-om, koji nezaposlenih ima tek pet posto (što je apsolutno prihvatljivo), i to jer se masovno zapošljavanje usmjerava prema modelu samozapošljavanja. Mikropoduzeća su glavni generatori razvitka, i Europi to nedostaje. Zbog toga što velike korporacije djeluju globalno i lociraju proizvodnje u zemljama gdje je jeftinija radna snaga, a u razvijenim zemljama se događa samozapošljavanje kao veliki trend, ističe Novotny.

Na pitanje bi li Europa za 5 do 10 godina mogla stati na svoje noge odgovara: “Sigurno. Dolazi do velike transformacije ekonomija, čak i grčke, koja se dosad nije bogzna kako konsolidirala.”

Profesor međunarodnih političkih odnosa i predsjednik Atlantskog vijeća RH Radovan Vukadinović kaže kako Europa nije usamljeni otok pa sve što se događa u drugim dijelovima svijeta ima svoj odraz u Europi. Dodaje kako je očito da su današnja kretanja izvan Europe itekako značajna i da ne mogu ostati bez odjeka ovdje. “Jasno je da će zbivanja u Ukrajini, ali i ona izvaneuropska - stvaranje kalifata i pokušaj jačanja radikalnog, tzv. ekstremnog islama, imati itekako utjecaja na ovim prostorima. Riječ je o tome da Europa može biti ugrožena i politički i ekonomski, te terorističkim činima. Ona ne može više očekivati da će biti lišena nepodobnosti koje očekuju i druge dijelove svijeta”, upozorava Vukadinović.

Prema njegovim riječima, Europska unija s jedne je strane ugrožena, a s druge te ugroze zapravo govore da je taj veliki projekt, koji nailazi na poteškoće, još uvijek nešto najbolje što se moglo Europi dogoditi. “Stoga mislim da će i to što se događa pozitivno utjecati i da će one snage koje se zauzimaju za jačanje integracije u Europi, to iskoristi kao priliku da osnaže i demokratiziraju EU institucije”, kaže Vukadinović.

- Kada se gleda iz svemira, Azija je industrijski park - industrijska zona, Amerika veliki šoping-centar - potrošna zona, Afrika zoološki vrt - prirodni park, a Europa bi se tu vidjela kao muzej. Pričamo o staroj slavi kako smo mi osvojili svijet prije 300-400 godina i dali svakom dijelu zemaljske kugle svoje ime itd., ali što se tiče ekonomije, tehnologije i razvoja, tu kaskamo za Amerikom, Japanom - Azijom, Indijom po iznosima, stopama rasta, po demografiji, jedino tehnološki još ne. Koncentracija se ekonomskih aktivnosti s Atlantika, gdje je bila stotinjak godina, pomaknula na Pacifik i glavna ekonomska aktivnost se događa između Azije, Amerike i dijelom Australije. Kina postaje druga-treća sila na svijetu i raste prema stopom od sedam do osam posto. Azija, unatoč krizama i prirodnim katastrofama, drži stope gospodarskog rasta preko 1,5 do 2 posto, a Amerika se brzo oporavila i ima stope rasta oko 2 posto. Europa će ove godine biti ispod 1 posto i po tom glavnom makroekonomskom pokazatelju je najlošija - ističe ekonomist Ljubo Jurčić.

Kako kaže, Europa u odnosu na Ameriku i Japan ima i dvostruko veću nezaposlenost (10 posto), a po regionalnoj razvijenosti je puno heterogenija jer ima visoko razvijene zemlje i one kao Portugal, Grčka, Cipar, Rumunjska, Bugarska, koje su u prošlom stoljeću. “Po makroekonomskim pokazateljima i faktorima koji utječu na ekonomiju Europa je puno lošija od svojih 'suparnika'. I kada govorimo o krizi regionalno, ona je u svijetu - u Europi, koja je u odnosu na druge kontinente suočena s dubokom i dugoročnom krizom”, naglašava Jurčić.