Specijalisti javnog zdravlja napominju kako danas živimo u vremenu u kojem ozbiljnih za zdravlje i za život opasnih zaraznih bolesti, koje se lako prenose u zajednici kao što je škola, srećom, više nema. One su gotovo nestale redovitim procjepljivanjem djece prema Kalendaru obveznog cijepljenja, a najčešće zarazne bolesti su one dišnog sustava (prehlade, angine te dječje zarazne bolesti (npr. vodene kozice).

- No, danas još uvijek postoje bolesti kože, osobito gljivične, a jedan od uzroka je nemogućnost tuširanja nakon nastave tjelesnog u školi. Treba se podsjetiti da povremeno u vrtićima i školama imamo problem ušljivosti. Zbog bliskog kontakta uši se brzo šire među djecom, pa su nerijetko zaraženi cijeli razredi. Ako se u školi pojavi neka zarazna bolest, koja se može lako širiti, školski će liječnik obavijestiti nadležnog epidemiologa koji će nadalje poduzeti propisane zdravstvene postupke zaustavljanja širenja bolesti. Škola, roditelji i učenici dobit će potrebne upute kojih je važno pridržavati se, napominje prim. mr. sc. Marija Džepina iz Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Liječnici školske medicine napominju da postoji nekoliko načina kako izbjeći danas najčešće respiratorne zarazne bolesti.

- Mora se znati da bolesno dijete s temperaturom treba odležati bolest kod kuće. Ono na što bi nastavnici trebali paziti je da u vrijeme odmora u školama obvezno prozrače učionice. Svakako treba podsjetiti djecu da povremeno operu ruke u vrijeme boravka u školi (obvezno prije obroka i nakon nužde), te da se kihanjem i kašljanjem prenose zarazne klice. Treba pripaziti i da su djeca prilikom nastave u dvorištima škola (šetnje, TZK na školskom igralištu) odjevena primjereno vremenskim uvjetima. Navedene mjere važno je poduzimati svakodnevno, bez obzira na to ima li trenutno bolesnih u razredu ili su sva djeca zdrava. Uzročnike mnogih bolesti mogu nositi djeca (i nastavnici) u ždrijelu i nosu, ali ne znači da će razviti bolest. Hoće li se razboljeti ovisi o psihofizičkoj otpornosti organizma. Da bi dijete steklo dobru psihofizičku kondiciju za školu, rad i otpornost na bolesti, važno je podizanje imuniteta, odnosno otpornosti organizma. Dovoljno sna, odmora, redovita i pravilna prehrana, svakodnevna tjelesna aktivnost, vrijeme za rad i vrijeme za igru - sve su to, uz osjećaj ljubavi i zaštićenosti, pretpostavke dobre psihofizičke kondicije - naglašava prim. mr. sc. Marija Džepina.

Inače, najčešće zarazne bolesti u dječjoj dobi, kojima je zajedničko da su praćene osipom su ospice, vodene kozice, rubeola, šarlah, trodnevna groznica te takozvana peta bolest.

Prije nego je uvedeno sustavno cijepljenje, ospice su bile gotovo obvezna bolest u djetinjstvu. Danas se samo kod osoba koje nisu kao djeca preboljele virus ospica ta zarazna bolest može javiti u odrasloj dobi. Ospice su virusna bolest koju karakteriziraju povišena tjelesna temperatura i osip koji se širi po cijelom tijelu. Sitne, crvene pjegice prvo zahvaćaju čelo, vrat i područje ispod uha, a nakon toga šire se po cijelom tijelu. Infekcija se prenosi kapljicama prilikom kašlja, kihanja ili govora zaražene osobe, a zdrava osoba ih inhalira u svoje dišne putove. Ne postoji adekvatan lijek protiv ospica. Bolest spontano prolazi.

Od ove su bolesti najčešće obolijevala djeca predškolske i školske dobi sve dok nije uvedeno obvezno cijepljenje protiv rubeole. Uzročnik ove zarazne bolesti je virus koji se prenosi s jedne osobe na drugu kapljičnom infekcijom tijekom govora, kašlja i kihanja. Inkubacija bolesti traje dva do tri tjedna. Bolest je obično blagog tijeka u djece, ali je vrlo opasna za trudnice jer može izazvati teška oštećenja ploda. Simptomi bolesti su blagi, temperatura može biti umjereno povišena. Crvene mrlje na koži javljaju se najprije po koži trupa i lica, a oko trećeg dana šire se na ruke i noge. Povećani su limfni čvorovi na vratu i glavi. Komplikacije su rijetke.

Vodene kozice ili varičela su obično blaga dječja osipna bolest koju karakterizira velika zaraznost. Ova bolest se najčešće u dječjoj dobi preboli bez posebnih komplikacija. Kod djeteta je moguće očekivati povišenu temperaturu i malaksalost, a posebnu pažnju tijekom bolesti treba posvetiti higijeni, te paziti da djetetu zbog češkanja ne ostanu ožiljci od krasta koje u završnoj fazi bolesti nastaju na mjestu vodenih mjehurića. Imajte na umu da je dijete zarazno za okolinu i prije pojave osipa, budući da stadij inkubacije traje i do 20 dana prije prvih simptoma. Bolesnik je zarazan sve dok postoje mjehurići, ali ne više u fazi kad su pretvoreni u kraste. Bolest traje obično oko 10 dana i prolazi sama.

I šarlah je osipna bolest, ali ne virusna, nego bakterijska. Kod ove bolesti osip nastaje pod utjecajem bakterije streptokok, koja je inače uzročnik angine. Šarlah se može preboljeti više puta, prenosi se kapljičnom infekcijom i vrlo je zarazna bolest. Osip se obično pojavljuje nakon inkubacije od 3 do 5 dana i može trajati do tjedan dana. Najprije zahvaća vrat, trup i ekstremitete, dok su dlanovi i tabani obično pošteđeni. Na licu nema karakterističnog osipa već se javlja samo crvenilo obraza s bljedilom kože oko usta. Budući da se radi o infekciji, kojoj je uzročnik bakterija, liječenje se provodi antibioticima. Protiv šarlaha ne postoji cjepivo.

Infekciozni eritem, poznat je i kao peta bolest, a što označava peto mjesto u nizu zaraznih bolesti s osipom. Ovu bolest izaziva Parvovirus B19. Javlja se češće u djece školske dobi, a nakon preboljele bolesti stječe se trajni imunitet. Na licu djeteta javljaju se oštro ograničene mrlje, najprije crvene, zatim plavkaste. Zatim se osip širi po cijelom tijelu, i za nekoliko sati koža poprima karakteristični mrežasti izgled. Peta bolest traje do dva tjedna. Nakon deset dana crvenilo nestaje, javlja se perutanje na zahvaćenim dijelovima tijela. Cjepivo protiv pete bolesti ne postoji.

Trodnevna groznica šesta je od najčešćih osipnih dječjih bolesti. Javlja se u dobi od 6 mjeseci do 2 - 3 godine. Uzročnik je virus koji ulazi u organizam preko sluznica gornjih dišnih putova. Bolest počinje visokom temperaturom koja se javlja iznenada, a može doseći vrijednosti više od 40 °C. Osim temperature, drugih simptoma nema. Visoka temperatura potraje 3 do 4 dana, a zatim naglo pada uz pojavu osipa po vratu i trupu, te se zatim širi na lice, ruke i noge. Osip brzo nestaje, traje najviše 1 - 2 dana. Ima izgled mrlja svijetlocrvene boje, ponekad malo iznad razine kože. Sličan je osipu rubeole i obično ne izaziva svrbež. Liječenje trodnevne vrućice svodi se na ublažavanje simptoma snižavanjem povišene tjelesne temperature.