Objavljeno 13. rujna, 2014.
Ovo je najtemeljitija reforma politike EU-a za prometnu infrastrukturu od njezina nastanka
Europska komisija u četvrtak je pozvala države članice da predlože projekte za poboljšanje prometne povezanosti u Europi, za što su osigurana sredstva EU-a u vrijednosti od 11,9 milijardi eura.
To je dosad najviši pojedinačni iznos sredstava EU-a namijenjen prometnoj infrastrukturi. Države članice mogu dostaviti ponude do 26. veljače 2015.
Većina će sredstava biti za devet glavnih prometnih koridora koji će zajedno činiti osnovnu prometnu mrežu i biti gospodarska žila kucavica jedinstvenog tržišta, kako je prikazano na karti. Zahvaljujući sredstvima, uklonit će se uska grla, korjenito izmijeniti veze između istoka i zapada te olakšati prekogranični promet u interesu poduzeća i građana u cijelom EU-u.
Devet koridora
- Promet je ključan za uspješno europsko gospodarstvo pa je ulaganje u prometnu povezanost radi pokretanja gospodarskog oporavka važnije nego ikad prije. Europske regije koje nisu dobro prometno povezane neće moći rasti niti napredovati. Države članice moraju iskoristiti ovu priliku da predstave projekte za financiranje kako bi mogle biti bolje povezane, konkurentnije te omogućiti lakše i brže putovanje građanima i poduzetnicima - izjavio je Siim Kallas, potpredsjednik Komisije nadležan za promet.
U okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) sredstva EU-a namijenjena prometu za razdoblje od 2014. do 2020. iznose 26 milijardi eura, što je triput više u usporedbi s osam milijardi eura za 2007. – 2013. Ovo je prvi dio iz novih sredstava za promet koji će biti na raspolaganju.
Izdvajanje triput višeg iznosa za financiranje u području prometa i odluka da se sredstva čvrsto usmjere na devet glavnih prometnih koridora u EU-u, najtemeljitija su reforma politike EU-a za prometnu infrastrukturu od njezina nastanka 80-ih godina prošlog stoljeća.
Sredstva će biti dodijeljena najkonkurentnijim projektima i usmjerena na devet glavnih prometnih koridora u Europi.
“Pametni” sustavi
Projekti će se financirati sredstvima EU-a, ali ih države članice moraju sufinancirati. Rezultati natječaja, odnosno projekti kojima su dodijeljena sredstva, bit će objavljeni na ljeto 2015.
Opseg ovakvog projekta je golem i uključuje ne samo ceste već i željeznicu, povezivanje zračnih luka s gradovima, luke, prevoz tereta i putnika i sveobuhvatan je i vrlo kompleksan. Naime, nije riječ samo o izgranji infrastrukutre već sa traže sveobuhvatna rješenja za probleme koje nameću transport, ekonomija, tehnologija, ekologija, mobilnost radne snage, smanjenje stakleničkih plinova, a riječ je o rješenjima koja moraju biti napredna i izdržati izazove u sljedećim desetljećima.
Razmišlja se o “pametnim” sustavima budućnosti, “čistom” gorivu, komunikacijskim sustavima između infrastrukture i vozila i svemu onome što budućnost donosi. Koja je šansa za hrvatske projekte u cijeloj ovoj priči, tek će se vidjeti.
Nova osnovna mreža koja će se uspostaviti do 2030. povezivat će 94 glavne europske luke željeznicom i cestovnim prometnicama, 38 ključnih zračnih luka željezničkom vezom s velikim gradovima, 15.000 kilometara željeznice modernizirane za velike brzine i 35 prekograničnih projekata za smanjenje uskih grla.
Vuk TEŠIJA
KORIDOR 5C DIO OSNOVNE PROMETNE MREŽE EU
Kao Osnovna prometna mreža RH 2012. su definirani cestovni pravci od granice s Mađarskom preko Osijeka prema BiH, te od Metkovića do Ploča (koridor 5C) te autoceste mora od Rijeke i Ploča, kao i cesta uzduž obale - tzv. jadransko-jonski pravac. Sukladno europskoj metodologiji (TEN-T), taj pravac nije mogao postati koridor Osnovne prometne mreže EU jer nije multimodalan i veže se na zemlje koje nisu članice Europske unije. No, svi navedeni pravci dio su Osnovne prometne mreže EU i projekti mogu aplicirati za EU fondove. Hrvatska još nije započela gradnju autoceste kroz Baranju i most Svilaj. Na tom potezu od mađarske do BiH granice kroz RH izgrađeno je 53,5 kilometara autoceste, od ukupno 88,1 kilometra. Do kraja godine u prometu će biti i ukupno 102 kilometra autoceste u BiH od ukupno 339, koliko će ih ukupno biti na tome pravcu kroz BiH. Ukupna dužina cestovnog koridora 5C od Budimpešte do Opuzena je 702 kilometra.(I.B.)
15.000
kilometara željeznice modernizirat će se za velike brzine
EU će sufinancirati Pelješki most?
Hrvatska će u ožujku 2015. godine uputiti gotovu aplikaciju u Bruxelles za sufinaciranje gradnje Pelješkog mosta, prema riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaše Dončiće. Iako u Bruxellesu nema izravnih potvrda da to konkretno znači financiranje Pelješkog mosta, neslužbeno - riječ je upravo o tome. Sve analize i predstudije, ali i Vlada govore da je Pelješki most najvažniji i najbolji dio cijelog projekta povezivanja juga. Za studiju izvedivosti ponude će se otvarati za tjedan dana, a gradnja bi mogla početi sredinom 2016. Prijedloga za prometno povezivanje juga Hrvatske bilo je čak 11.
Devet pravaca koji će sve povezati
1. Skandinavsko-mediteranski koridor jedan je od krucijalnih pravaca za europsku ekonomiju i povezuje Baltičko more s jugom Italije.
2. Koridor Sjeverno more - Baltik povezuje luke istočne obale Baltika s lukama Sjevernog mora. Koridor će povezivati Finsku i Estoniju trajektima i osigurati modernu željeznički mrežu između tri baltičke države i Poljske, Njemačke, Nizozemske i Belgije s druge strane.
3. Koridor Sjeverno more - Mediteran povezuje Irsku i Veliku Britaniju preko Nizozemske, Belgije i Luksemburga do juga Francuske.
4. Baltičko-jadranski koridor jedan je od najvažnijih osnovnih cestovnih i željezničkih pravaca od sjevera Europe do Italije.
5. Koridor Istočni Mediteran - Orijent povezuje luke u Crnom, Sjevernom, Baltičkom i Sredozemnom moru omogućavajući optimizirano korištenje luka i povezivanje s kopnenim prometom.
6. Koridor Rajna - Alpe jedan je od najfrekventnijih pravaca koji spaja sjeverne luke Rotterdam i Antverpen s Genovom na Mediteranu i prolazi kroz neke do najvećih industrijskih centara poput Rurske oblasti i industrijskog sjevera Italije.
7. Atlantski koridor spaja Portugal i Španjolsku s lukama Le Havre i uključuje unutrašnje vodene putove.
8. Rajna-Dunav koridor spaja riječne tokove srednje Europe s Crnim morem, sve do ukrajinske granice.
9. Mediteranski koridor za Hrvatsku je najvažniji jer ide sve od Gibraltara do Ukrajine. Prati mediteransku obalu kroz Španjolsku i Francusku, prelazi Alpe, sjevernu Italiju i preko Slovenije i Hrvatske vodi k Mađarskoj. Ključni željeznički projekti unaprjeđivat će se na vezama Lyon – Turin i Venecija – Ljubljana.
Tri puta više novca
bit će uloženo nego iz prošlog proračuna