Objavljeno 11. rujna, 2014.
Replika rodne kuće književnika Ivana Kozarca (1885. – 1910.), u Vinkovcima, na Krnjašu, koji je jedan od dvaju najstarijih vinkovačkih naselja, sinoć je otvorena javnosti.
Naime, vlasnici zemljišta Bosiljko i Katarina Stanić, vinkovački poduzetnici, sagradili su repliku Kozarčeve kuće sa svim obilježjima izvorne autohtone arhitekture. Vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić, zahvalivši supružnicima Stanić zbog odluke o rekonstrukciji, istaknuo je značaj obnove kuće na Krnjašu, jer se time čuva dio povijesti grada na Bosutu, poručivši kako je Ivan Kozarac, autor romana “Đuka Begović” i zbirke pripovijedaka “Slavonska krv”, ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj, slavonskoj književnosti, svojim djelima upravo o životu Slavonaca, opisujući pejsaže i život ljudi.
– Mislim da je pravo vrijeme kada otvaramo ovu kuću, u predvečerje Vinkovačkih jeseni kroz koje već 49 godina pokušavamo, i u ovim modernim vremenima, slavonske običaje dočarati cijeloj Hrvatskoj pa i izvan njenih granica – rekao je Karlić, dodavši da reprezentativnu Kozarčevu kuću mogu Vinkovci s ponosom pokazivati gostima koji dolaze u ovaj kraj.
– Uvjeren sam kako će ovo mjesto postati važan kulturni i turistički punkt u Vinkovcima – zaključio je.
Bosiljko Stanić izrekao je riječi zahvale svim stručnim suradnicima koji su osmišljavali kako Kozarčevu kuću vratiti u vrijeme 1910. godine, opisujući tijek od ideje do realizacije, opremanja 150 godina starim namještajem, ali i modernom nadgradnjom. Naime, opisala je to i arheologinja vinkovačkog Gradskog muzeja Maja Krznarić-Škrivanko – ispod debelog stakla koji u cijelosti pokriva pod kuće vidljivi su grobovi i drugi nalazi arheoloških iskapanja na tome mjestu.
– Ti arheološki radovi na mjestu rodne kuće Ivana Kozarca dodatno su potvrdili tezu o 8300 godina neprekidne naseljenosti područja današnjih Vinkovaca, što ih, prema mišljenju nekih arheologa, čini najstarijim europskim gradom – rekla je, i dodala kako najstariji pronađeni grob potječe iz 5600. godine prije Krista. Autorica književnog koncepta predstavljanja Kozarčeve rodne kuće, upraviteljica Centra HAZU u Vinkovcima Anica Bilić, navela je kako je Ivan Kozarac, iako je u dugoj povijesti na tlu Vinkovaca on živio samo 25 godina, a osam godina književno stvarao, iza sebe ostavio antologijsku književnu ostavštinu.
– Ovo je mjesto sjećanja, iznimno važno za vinkovački i slavonski kulturni identitet – rekla je.
Sanja BUTIGAN
ČUVAJMO POVIJEST I TRADICIJU
Otvaranjem ulaznih vrata i pozivom brojim uzvanicima da uđu i razgledaju, repliku Kozarčeve rodne kuće sinoć je otvorio književnik Miroslav Slavko Mađer koji je i sam, kako je rekao, neko vrijeme živio na Krnjašu. Ulazna vrata prije toga otključao je gradonačelnik Karlić, a svečanost otvaranja bila je i prigoda za čitanje Kozarčevih pjesama. – Narodu koji ne drži do svoje povijesti, upitna je njegova budućnost. Čuvajmo našu povijest i tradiciju – poručio je u ime ministrice kulture saborski zastupnik Ivica Mandić.