MAGADENOVAC, MARIJANCI, BIZOVAC – Za mnoge gradove i općine u Hrvatskoj naftne su bušotine, uz koje je dolazila i naftna renta, vrlo često kotač zamašnjak razvoja. Čelnici takvih jedinica lokalne samouprave kažu da se posljednjih godina na tom planu mnogo toga promijenilo, da su im (većini) prihodi po toj osnovi znatno opali, a promjene očekuju i nakon što je 1. srpnja ove godine na snagu stupio novi način obračuna naftne rente.

Dobro upućeni poznavatelji ove problematike laički pojašnjavaju najvažniji segment ove priče, odnosno da će novi obračun naftne rente drastično promijeniti odnose među općinama, jer se do sada naftna renta obračunavala prema smještaju bušotina, a odsad će se gledati cijelo naftno polje, odnosno koliko ono zauzima prostora u nekoj općini.

Od naftne rente Općina Magadenovac godišnje ubire između 4 i 4,5 milijuna kuna i stoga ne čudi njihov interes za novine koje su pred njima.

- S obzirom na smanjenje proizvodnje, i kod nas je evidentno da su prihodi od naftne rente smanjeni u odnosu na razdoblje od prije nekoliko godina. Nakon što smo razmotrili sve parametre novog načina obračuna, izračunali smo da nam se prihodi od naftne rente neće značajnije mijenjati - ustvrdio je načelnik Općine Magadenovac Stjepan Živković.

- Prije se renta obračunavala u visini od pet posto, od čega je jedinicama lokalne samouprave pripadalo 2,5 posto, 1,5 posto županiji, a jedan posto državi. Prema novom modelu, visina rente sada iznosi 10 posto, a u jednakom se omjeru dijeli na jedinice lokalne samouprave, županiju i državu. Dakle, ispada da je ovo veći postotak - 3,33 posto, no pitanje je kolike su sada površine obuhvaćene u ovim obračunima - upozorava Živković. Dodaje da je unatoč ovom povećanju naftna renta u nas još uvijek najmanja u odnosu na okruženje, gdje je između 12 i 20 posto te da bi ona trebala i u Hrvatskoj iznositi bar 12 posto.

Prihode od naftne rente u svom proračunu ima i Općina Marijanci, no kako je i u njih ona svake godine sve manja zbog zatvaranja određenih plinskih stanica, načelnik Darko Dorkić drži da nova uredba na njihove godišnje prihode od naftne rente od približno 150.000 kuna neće imati značajnijeg utjecaja.

Takvog je stajališta i Srećko Vuković, načelnik Općine Bizovac, koja godišnje uprihoduje nekoliko stotina tisuća kuna od naftne rente, budući da je na području općine nekoliko Ininih bušotina iz kojih se već dugi niz godina eksploatiraju nafta i geotermalna voda za potrebe Bizovačkih toplica.

Smatrajući također kako je u usporedbi s europskim zemljama naftna renta u Hrvatskoj znatno manja, i Vuković se prošle godine pridružio zahtjevima kolega iz ostalih hrvatskih gradova i općina Vladi RH da se povisi renta te izjednači sa stopom u zemljama Europske unije.

- Veći prihod od naftne rente i te kako bi nam dobro došao, mogao bi se utrošiti u izgradnju potrebne lokalne infrastrukture - poručio je načelnik Vuković.