Objavljeno 10. rujna, 2014.
Hrvatsku od Ukrajine dijeli samo Mađarska, a između EU-a i Sirije nalazi se samo Turska
Dobrodošli u Treći svjetski rat! Ne, to nije parafraza drame osječkog književnika Davora Špišića, premijerno izvedene na osječkim kazališnim daskama 1992. godine, ni teatralna rečenica kakvog prolupalog političkog analitičara u noćnom izdanju televizijskog Dnevnika.
To sve više postaje naša stvarnost u kojoj smo se našli posljednjih mjeseci. Dakako, svijet možda i neće tako brzo otići k vragu, jer nije isključeno da se glavni akteri općeg kaosa neće u posljednji trenutak pribrati razumu, ali treba biti svjestan kako je šansa da dođe do opasnog masovnog uništenja i svjetskog krvoprolića neviđenih razmjera sve veća i sve realnija.
Dva žarišta
Gledajući retrospektivno svjetsku povijest, nije teško doći do zaključka kako gotovo nije bilo ni dana da netko nije ginuo u ratu. Nasilnost, grabežljivost, krvoločnost, želja za prevlašću, zavist i pohlepa neke su od temeljnih ljudskih negativnih osobina koje ima, više-manje, svatko od nas. Nije teško razumijeti da, slijedom sinergijskog učinka, te ljudske negativne osobine na razini zajednice, bez obzira na to radi li se o razbojničkoj družini, plemenu ili državi, često dobivaju rušilačke i barbarske dimenzije. Sjetimo se samo posljednjih ratova, među kojim je i Domovinski rat u Hrvatskoj, u kojemu su dojučerašnji susjedi i prijatelji postajali najgori neprijatelji i krvnici.
Na europskom obzoru pomaljaju se dva potencijalna sukoba svjetskih razmjera. Ruska invazija na Ukrajinu i komadanje njezina teritorija, koja traje od veljače ove godine, odavno je izašla iz okvira sukoba niskog intenziteta. Nebranjenu ukrajinsku granicu danas otvoreno prelaze ruske tenkovske kolone koje gaze sve pred sobom, a ruski predsjednik Vladimir Putin ne skriva ambiciju da, nakon Krima, ukrade susjednoj Ukrajini i dvije, tri gospodarski najvažnije regije.
Hrvatsko oružje
Nije prošlo ni dvadeset godina od povlačenja posljednjih ruskih okupacijskih postrojba iz bivše Istočne Njemačke, čime je faktički okončan Hladni rat, a na istoku Ukrajine dogodio se novi rat između europskog Istoka i Zapada. Nije to jedini sukob koji prijeti zajedničkoj europskoj i euroatlantskoj sigurnosti. U ne tako dalekoj regiji Bliskog istoka rušilaško i zločinačko djelovanje organizacije koja sebe naziva Islamskom državom moglo bi izazvati vojnu operaciju širokih razmjera, u kojoj bi vjerojatno sudjelovali i hrvatski vojnici. Uostalom, džihadistički hilafet (kalifat) u Siriji i Iraku svoj vojni uspon može zahvaliti i hrvatskom oružju koje smo u taj kutak svijeta izvezli na američki zahtjev. Treba znati kako Hrvatsku od Ukrajine dijeli samo Mađarska, a da se između teritorija Europske unije i Sirije nalazi samo Turska. Dakle, sve je to u našem bliskom susjedstvu. Jesmo li, kao narod i država, uopće svjesni opasnosti koja kuca na naša vrata?
Draško CELING
SVAKOM NARAŠTAJU ISKUSTVO RATA
Naši djedovi rođeni su tijekom ili nešto prije Prvog svjetskog rata, naši roditelji su, na ovaj ili onaj način, upoznali Drugi svjetski rat i siromašno poraće, a nama je sudbina namijenila da 1991., kada je cijela bivša Istočna Europa, uključujući i Rusiju, slavila slobodu, iskusimo velikosrpsku agresiju. Hrvatsko gospodarstvo je u krajnje lošem izdanju, a naše obrambene snage svedene su na minimum minimuma. Ostadosmo, preko noći, čak bez jednog od triju rodova vojske (zrakoplovstvo). Pokušaj tzv. smotriranja hrvatske vojne pričuve u javnosti je već stavljen u kontekst mogućeg slanja hrvatskih vojnika u Ukrajinu. Naravno, to uopće nije bila opcija, jer će NATO pomagati Kijev uglavnom samo riječima, ali će otežavati konsolidaciju hrvatske vojne i obrambene moći.
Hrvatsko gospodarstvo je u krajnje lošem izdanju, a naše obrambene snage svedene su na minimum
NATO: 2 POSTO BDP-a ZA OBRANU
Na posljednjem sastanku na vrhu Sjevernoatlantskog saveza, održanom prije nekoliko dana u Newportu u Walesu, najviše se razgovaralo o jačanju vojnih proračuna zemalja članica. Gospodarski slabašna Hrvatska teško da će moći izdvojiti više od dva posto bruto društvenog proizvoda za obranu.