Samo osječki Klinički bolnički centar godišnje bilježi od 700 tisuća do milijun kuna duga za troškove zdravstvene zaštite koje pacijenti ne mogu ili ne žele podmiriti.

Pomnoži li se dug brojem hrvatskih kliničkih centara, odnosno općih bolnica, izvjesno je da je riječ o desecima milijuna kuna, za čije se podmirenje bolnice snalaze na razne načine.

- Revizija je utvrdila da bivša uprava nije išla na podmirenje dugova i morali smo ići u naplatu potraživanja. Donio sam odluku da se ne ide na ovrhe, već na dogovor, jer su većina pacijenata socijalni slučajevi, kod kojih ne bi pomogle ni ovrhe. To su ljudi bez imovine i generalno smatram da je to najveći problem u svim bolnicama. Imamo i dio dužnika iz inozemstva, kao i onih koji nisu imali dopunsko zdravstveno osiguranje u trenutku kad su trebali liječničku uslugu - objasnio je Saša Lamza, sanacijski upravitelj osječkog KBC-a, dodavši da je najviše dužnika bez osnovnog osiguranja, a dodatan je problem što su, primjerice, slučajevi dužnika iz 2008. godine već otišli u zastaru.

Osječki KBC stoga je naplatu potraživanja prepustio za to registriranoj tvrtki, a kad su u pitanju dugovi otprije pet-šest godina, priznaje Lamza, ni na taj način nisu mogli realizirati plaćanje duga.

- Ne možemo reći nekome tko nema osiguranje da ga nećemo operirati. Inače, među onima koji u trenutku liječenja nisu imali dopunsko osiguranje ima i poznatih osoba, a kad su u pitanju stranci, vjerujem da ćemo sad lakše naplatiti dugove, otkako smo članica Europske unije - zaključuje Lamza, naglašavajući kako se u osječkom KBC-u trude dužnicima omogućiti sve moguće načine plaćanja, najčešće obročne, i to na onoliko rata koliko ih dužnik može financijski podnijeti.

Vrlo kritički na ovaj globalni hrvatski problem osvrnula se Đula Rušinović-Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, rekavši da bi društvo prije stvaranja bilo kakvog troška trebalo naglasiti o kojem je iznosu riječ. Znaju li da osoba to ne može pokriti, dužni su, smatra, postupiti na drugi način.

- Ako je nešto etično, onda me nemoj pitati za novac i obavi to besplatno. Oni se svi prave pametni i humani, a kakav je to način poslovanja kad unaprijed znaš da ćeš potraživati novac. Nama se pacijenti neprestano obraćaju zbog toga što nemaju odakle platiti dugove za liječenje, a onda ih navedem da mi odgovore zbog čega su uopće išli pitati za tu uslugu. Dug je napravljen jer netko nije rekao da određeni zahvat toliko košta - kaže Rušinović-Sunara, dodajući da su se dugovi nagomilali zbog liječenja nakon rješavanja hitnoga slučaja, čega ne bi smjelo biti. Liječnici su, kaže, dužni upozoriti na konačnu cijenu pa i, ako je potrebno, zatražiti polog, no Rušinović-Sunara tvrdi da liječnici unaprijed ne obavještavaju pacijente o tome, zbog čega se i gomilaju milijunski dugovi.