Magazin
RAVNATELJ INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE

Željko Jozić: Prvi put u školskim udžbenicima ne vlada pravopisno šarenilo
Objavljeno 6. rujna, 2014.

U ponedjeljak počinje nova školska godina, u kojoj će učenici imati nove udžbenike, radne bilježnice i ostala nastavna sredstva. Zanimalo nas je jesu li svi ti novi naslovi usklađeni s novim pravopisom - Hrvatskim pravopisom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Najkompetentniji sugovornik za odgovor na to pitanje, ali i druge teme vezane uz Hrvatski pravopis je dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, pokretač izrade Hrvatskoga pravopisa.

Hoće li (svi) novi udžbenici, radne bilježnice i ostala nastavna sredstva biti usklađeni s novim pravopisom?

- Svi udžbenici, radne bilježnice i ostala nastavna sredstva za nadolazeću školsku godinu već su usklađeni s Hrvatskim pravopisom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 31. srpnja prošle godine izdalo mu je preporuku za uporabu u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske, a tu su preporuku poslušali svi izdavači školskih udžbenika. To je prvi put da u školskim udžbenicima ne vlada pravopisno šarenilo.

POVLAŠTENI PISCI

Budući da su se novi udžbenici pojavili na tržištu sa zakašnjenjem, smatrate li da će učitelji i profesori imati dovoljno vremena za usvajanje novih pravopisnih rješenja?

- Pravopisna rješenja iz Hrvatskoga pravopisa Instituta ne razlikuju se pretjerano od dosadašnjih. Naša pravopisna pravila utemeljena su na hrvatskoj pravopisnoj tradiciji, ali i na pravopisnoj praksi modernoga hrvatskog jezika kojim se svakodnevno služimo. Hrvatski pravopis Instituta već je od 27. lipnja prošle godine na mrežnim stranicama pravopis.hr javno dostupan kao opće dobro svih govornika hrvatskoga jezika, a tim je stranicama dosad pristupilo više od pola milijuna ljudi. Dakle, institutski je Pravopis već više od godinu dana dostupan svima, pa tako i učiteljima i profesorima, a u tiskanome obliku dostupan je gotovo godinu dana. Kao urednici Hrvatskoga pravopisa na stručnim smo vijećima profesora hrvatskoga jezika održali više od 50 radionica i predstavljanja pravopisnih rješenja tako da su im pravopisne promjene potpuno poznate.

Smatrate li da će novi pravopis zaživjeti?

- Prema posljednjem relevantnom istraživanju, već u prošloj godini više se od trećine govornika hrvatskoga jezika služilo institutskim Pravopisom, što je veliko postignuće. Hrvatskomu jeziku doista je potrebna pravopisna stabilnost, jer je potpuno neproduktivno da se i jezikoslovci i govornici hrvatskoga jezika iscrpljuju na tih nekoliko nevažnih pravopisnih pitanja. Mi smo posegnuli za javnom raspravom o pravopisnim rješenjima i time smo iznimno zadovoljni, jer je pravopis napokon postao ono što u definiciji piše: stvar dogovora, ovaj put jezikoslovaca i svih zainteresiranih govornika hrvatskoga jezika.

Moraju li ga se svi koji se služe jezikom pridržavati (učitelji, učenici, novinari, lektori, pisci i svi ostali)?

- Ne postoji nikakva obveza da ga se pridržavaju novinari, lektori i pisci. Svjesni smo da će do potpunoga prihvaćanja naših pravopisnih rješenja u najširoj uporabi proći određeno vrijeme, a to pospješujemo i time što u pravopisu uz preporučena imamo i dopuštena rješenja. Sustav normativne hijerarhije uveli smo upravo zbog toga što nam je bilo jasno da su ljudi tijekom godina pravopisnih dvostrukosti i višestrukosti razvili određene pravopisne navike i da bi bilo vrlo grubo prekidati ih oštrim rezom. Neki ljudi, školovani u ovoj ili onoj pravopisnoj tradiciji, zacijelo neće odustati od nekih pravopisnih rješenja na koja su se posve naviknuli, ali to je posve očekivano.

Postoje pojedine riječi, a posebice način pisanja pojedinih riječi, koje nama u pisanim medijima (novinarima i lektorima) stvaraju probleme. Primjerice, kurziv za riječi stranog podrijetla teško je izvesti u novinskim naslovima, nije praktičan. Kako se tu ponašati? Evo nekoliko primjera: Taxi Cammeo u krizi, ali u tekstu: Vozio me taksist koji radi u Taxi Cammeu, ili Jazz festival u Berlinu, ili džez izvedbe, rokeri, ali i Rock koncert Zvijezde zajedno (naziv manifestacije). Tu dolazi do neujednačenosti i tekst je, jednostavno, prešaren, što nije primjereno dnevnim novinama. Usto, pridjev džezglazbeničin, primjerice, zvuči strašno!

- Naš pravopis, kao i svi ostali, hrvatski i strani pravopisi, ne daje rješenja koja se odnose na specifične uporabe. Toga smo posve svjesni, a budući da znamo kako probleme pojedinih struka, stilova, medijskoga jezika i pisanja treba rješavati posebnim, funkcionalnim pravopisima, na njima smo i počeli raditi. Katkad se pogrešnim proglašava kršenje pravopisne norme na kakvu marketinškomu ili dizajnerskome proizvodu, koji imaju posebnu logiku. Jasno je da i tehničke mogućnosti katkad ne dopuštaju provođenje određenoga pravopisnoga rješenja, pa se onda to rješenje neće provesti. Kad je riječ o kurziviranju stranih riječi, one se ne kurziviraju u imenima. Taxi Cammeo ne treba kurzivirati, kao što nećemo kurzivirati Mary, Oprah Winfrey ni John Malkovich. Strane riječi bilo bi dobro kurzivirati - naravno, ako to tehničke mogućnosti dopuštaju - kako bismo označili da je to riječ koja ne pripada hrvatskomu jeziku. Ako to tehničke mogućnosti ne dopuštaju - onda ih nećemo kurzivirati. Festival u Berlinu zove se Berlin Jazz Festival/JazzFest Berlin (izvorno) ili Berlinski jazz-festival/Berlinski džez-festival (u prijevodu), jer naš pravopis dopušta dvostrukost: jazz i džez, jazz-koncert i džez-koncert. To je jedna od rijetkih dvostrukosti, a uveli smo je zbog toga što su oba načina pisanja podjednako česta, a i u glazbenome nazivlju česta je uporaba izvorno zapisanih stranih riječi. Pridjev džezglazbeničin, kako ste naveli, ne postoji. Pridjev je džez-glazbeničin i jazz-glazbeničin, a ti su pridjevi također izjednačeni, tj. jednako ih je dobro upotrebljavati. Pridjev ne zvuči strašno, nego se upotrebljava rijetko. Onomu tko ga upotrijebi institutski Pravopis daje uputu kako ga zapisati.

Zbunjuje novi način pisanja pojedinih riječi. Primjerice: mačo muškarac, ali i daskaš umjesto surfer ili bik - životinja, ali i horoskopski znak. Uz to izraz d. o. o. - ako ga odvojimo, stvara velike bjeline u novinama, pa to izgleda ružno. Također, ako slijedimo rodnu i spolnu jednakost, pisat ćemo učitelj/učiteljica, ali to uzima jako puno novinskog prostora, a on je skup.

- U Hrvatskome pravopisu nalazi se natuknica mačo-muškarac, ali važno je primijetiti da ona ima oznaku razg. Tom se oznakom označuju i kolokvijalizmi (koji rubno pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku) i žargonizmi (koji ne pripadaju standardnomu jeziku). Budući da je iznimno teško dosljedno provesti razliku između kolokvijalizama i žargonizama, oznakom razg. označeni su jedni i drugi, ali oznaka razg. svakako označuje da je to riječ koju ne treba upotrebljavati u biranijemu stilu standardnoga jezika. Može se postaviti pitanje zašto uopće donosimo natuknice koje standardnomu jeziku ne pripadaju ili mu pripadaju samo rubno. Odgovor je jednostavan. U naš će pravopis zagledati i oni korisnici koji moraju upotrijebiti nestandardnojezičnu riječ (npr. novinari koji pišu u časopisima za mlade, modnim ili glazbenim časopisima, književnici itd.). Riječ surfer, tj. daskaš, pripada sportskomu nazivlju. Jedno je od osnovnih pravila da se domaćemu nazivu daje prednost pred stranim. Namjerno kažem domaćemu, a ne hrvatskomu, jer je riječ o općemu pravilu koje vrijedi za uspostavu stručnih naziva, a ne o pravilu koje vrijedi samo za hrvatsko nazivlje.

- Riječ bik piše se malim slovom i kad je riječ o životinji i kad je riječ o nazivu horoskopskoga znaka i na temelju jednostavnoga pravila da se nazivi pišu malim slovom. To, naime, nije ime znaka da bi se pisalo velikim slovom. Malim se slovom piše riječ bik i kad označuje osobu rođenu u istoimenomu horoskopskom znaku. Velikim se slovom (Bik) piše samo ime zviježđa.

- Kada donosimo pravilo da se piše d. d. ili d. o. o., riječ je o dosljednome provođenju modela prema kojemu se više riječi krati na početna slova svake riječi s točkom i bjelinama (tako nastaju kratice n. r., o. g., v. d. itd.). Pod to pravilo podvodimo i d. d. i d. o. o. uime sustavnosti, tj. smanjivanja broja iznimaka od pravila. Naravno, tvrtke koje su registrirane tako da u toj kratici nema bjelina, registrirane su kako su registrirane, to je sastavni dio njihova imena. One koje će se ubuduće registrirati bilo bi dobro da imaju te kratice zapisane u skladu s našim modelnim rješenjem. Kada kažete da izgleda ružno - često nam ružno izgleda sve ono na što nismo navikli. Pisati d. d. jednako je “ružno” kao pisati v. d. - dakle, nije ružno, nego nismo na to navikli.

UPUTE O PARNJACIMA

Što s mocijskim parnjacima?

- Problem dosljednoga navođenja mocijskih parnjaka (učitelj/učiteljica) nije pravopisni problem. U pravopisu, u poglavlju u kojemu govorimo o pisanju kose crte, navodimo takve primjere, ali to nipošto ne znači da tvrdimo da je nužno u svim slučajevima navoditi oba mocijska parnjaka, već samo dajemo upute kako to pravopisno riješiti ondje gdje ih se navodi. O uporabi mocijskih parnjaka objavljen je rad u drugome broju našega časopisa Hrvatski jezik, u čijemu se zaključku ističe da treba razlikovati spol i gramatički rod te da imenica muškoga roda kojom se označuje vršitelj radnje obuhvaća i osobe ženskoga i osobe muškoga roda. Naravno da su npr. upute naslovljene Upute za voditelje projekata namijenjene i osobama muškoga i osobama ženskoga spola i to nije potrebno posebno isticati; također, osobe muškoga i ženskoga spola obuhvaćene su npr. u zakonskome tekstu u rečenicama: Prava su zaposlenika, Dužnost je svih polaznika tečaja. Pitanjem: Tko je ravnatelj ove škole?, nipošto ne isključujemo mogućnost da odgovor bude: Ana Horvat, tj. ne isključujemo mogućnost da je riječ o ravnateljici.

Razgovarala: Vesna LATINOVIĆ

Pravopis je napokon postao stvar dogovora jezikoslovaca i svih zainteresiranih strana...

PROBLEMI U PRAKSI

Zapisujemo kako izgovaramo

Postoje riječi koje stvaraju probleme u praksi: kako prevesti pret-a-porter ili roh bau ili ako umjesto printera napišemo pisač, kako ćemo prevesti isprintati (možda ispisati, ali to je drugi smisao)...?

- Pret-a-porter ne treba prevoditi, to je uobičajen modni naziv koji je prihvaćen u tom obliku, umjesto glagola isprintati treba u standardnome jeziku upotrebljavati glagol ispisati, atačment je prilog ili privitak, cunami i paelja su egzotizmi, tj. riječi kojima se označuju predmeti i pojave iz drugih kultura i podneblja i za koje ne tražimo zamjenu, nego ih zapisujemo onako kako ih izgovaramo (kao i kari, viski, iglu, hacijenda, tortilja, njoki, špageti..), jedina je iznimka pizza, ali razlozi za to nisu jezični nego sociološki. Za latinske nazive i imena ne može se kazati da više nema sklanjanja, u skladu sa standardnojezičnom normom ti se nazivi i imena nikada nisu sklanjali. To nije nikakva novost, nego pravilo koje nije dovoljno poznato. To također nije pravopisni problem, ali u pravopisu smo, osobito u poglavljima Savjeti i Objašnjenja, izlazeći u susret korisnicima, dali i neke upute koje se odnose i na jezičnu, a ne samo na pravopisnu uporabu...

U javnoj raspravi mnogi su od nas tražili odgovore na pitanja koja nisu pravopisna...

Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA - POVIJESNI DOGOVOR: FINANCIRANJE OPORAVKA I RAZVOJA (I)

Europski novac za hrvatski izlazak iz krize

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VODENI SVIJET: LJETO BIBLIJSKIH KIŠA

Od Gunje do Zagreba: Poplave ne biraju mjesto ni vrijeme, ljudski nemar je konstanta

2

ISTARSKO-SLAVONSKE VEZE: KORONA, KULTURA I KOMUNIKACIJA

Priča produženog trajanja čiji je svršetak nedokučiv

3

TEMA TJEDNA - POVIJESNI DOGOVOR: FINANCIRANJE OPORAVKA I RAZVOJA (I)

Europski novac za hrvatski izlazak iz krize