Urod kukuruza bit će dobar, no cijena mu je već pala, kaže Brlošić
ĐAKOVO – Kišno ljeto nastavilo se i u rujnu, i dalje remeteći uobičajene radove i planove poljoprivrednika. “Od ovakvog, kišnog ljeta jedinu korist imaju birtijaši – ne mogavši u polja zbog blata, seljaci se nađu u gostionci i kukaju jedan drugome zbog vremena, cijena, skupoće repromaterijala…”, kaže slikovito predsjednik Poljoprivredne komore, Piškorevčanin Matija Brlošić.
O ljetu u kojem su suncobrane zamijenili kišobrani svjedoče i podaci o oborinama đakovačke Mjerne postaje. “Dosad je u Đakovu u rujnu palo 12, u kolovozu 119, a u srpnju 105 litara kiše”, kaže voditeljica Mjerne postaje Slavica Petrošanec. Drugim riječima, ljeto je dosad “natopljeno” s 236 litara kiše! Kaže, “ljeto jest kišno, no kako su druga područja prošla s mnogo većim oborinama, nevremenom, pijavicama, poplavama, mi smo još dobri”.
- Nije dobro. Treba krenuti skidanje silaže, no ratari ne mogu u polja zbog blata. Svaki dan koji se izgubi zbog kiše i blata će nedostajati, bilo u skidanju uroda, bilo u jesenskoj sjetvi. Jer, treba krenuti sjetva uljane repice, no u ovom trenutku to je nemoguće, a optimalni rok za to je sredina rujna. Čeka se i stabilizacija vremena za kukuruz. Urod će mu biti dobar, no jedno se zna – cijena mu je već pala jer, očito, očekuje se veliki urod, što znači i pad cijena. Nitko još nije izašao s njom van jer se trenutno ne trži, no bit će zasigurno za 20-ak posto niža od prošlogodišnje, a lani je za suhi kukuruz bila oko kunu, kunu i pet lipa. Problem je što se sjetva bila otegla, vegetacija je tijekom ljeta zaostala pa se očekuje kukuruz s visokim sadržajem vlage. Realno, cijena za kilogram suhog zrna trebala bi biti između 90 lipa i kune - kaže Brlošić.
Krenulo je skidanje suncokreta, ali zbog kiša skinute su minimalne količine na osnovi kojih je zasad teško govoriti o urodu.
– Suncokret se već u kolovozu znao skidati, no to sada nije slučaj. Za njega ove kiše nikako nisu dobre. Treba ga skinuti do sredine rujna - dodaje Brlošić.
Kiša i blatno tlo otežavaju i pripremu zemljišta za sjetvu, a oborine su pogodovale korovima. “Veliki su korovi, čak i oni koji su bar deset godina 'čučali' u zemlji”, dodaje čelnik Komore. Nastavlja, dnevne temperature su takve da ipak neutraliziraju još veći štetni učinak kiša na urod, no nastavi li se nestabilno vrijeme i do kraja rujna, u listopadu će niže temperature donijeti probleme.
Do 50 posto je zbog kišnog ljeta smanjena proizvodnja povrtlara. Brojnim vlasnicima polja rajčice nije bilo ni za “pod zub”, a kamoli kuhanje. Procjenjuje to povrtlar Miroslav Filipović iz Bušetine pokraj Virovitice, vlasnik tvrtke “Biseri polja”.
– Najviše su stradali krastavci, rajčica, paprika…, neovisno o tome je li riječ o površinama na otvorenome ili u plastenicima, gdje je urod stradao od prevelike vlage u zraku od isparavanja. Nije samo pogubna kiša nego i temperature tijekom svježih, pa i za ovo doba godine hladnih noći - kaže Filipović.
Iako je kod (spomenutih) kultura proizvodnja zbog kišnog ljeta i prepolovljena, to ne znači, ističe Filipović, da će se to odraziti na skok cijena – one su, ocjenjuje, 30 posto niže, a zbog, nastavlja, sustavnog uništavanja domaće proizvodnje, neovisno o vremenskim (ne)prilikama.
Kišno ljeto uvelike je naškodilo i voćarima – proizvodnja im je, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, Đakovčanin Josip Đelagić, smanjena i do 50 posto.
- Danak je to proljetnim kišama, nevremenima, ledu, niskim temperaturama. Za nama je i čak 45 dana kišnog vremena gdje se nije mogla kvalitetno obaviti zaštita. U našoj, Osječko-baranjskoj županiji većina voćnjaka je u izuzetno lošem stanju i tu će biti samo 25-30 posto robe prve klase. Sve ostalo bit će druga klasa i industrijska roba. Nešto su kvalitetnije jabuke u Međimurju, Podravini - kaže Đelagić.
Dodaje i da je među otkupljivačima i onih koji otvoreno, po modelu “uzmi ili ostavi”, nude za prvu klasu samo 1,80 kuna, za drugu 50 posto manje…, naplaćujući čak i gajbe, prijevoz.
Suzana ŽUPAN
Miroslav Filipović
bivši predsjednik Zajednice povrtlara
Povrtlari su nezaštićeni, pod diktatom trgovačkih lanaca
- Krastavaca i rajčice nema na tržištu, ne samo zbog vremenskih neprilika nego i nebrige, sustavnog zapuštanja domaće proizvodnje. Cijena rajčice je pet kuna u otkupu, no možete dati i dukate za njih, što vrijedi kada je nema! Mi povrtlari prepušteni smo sami sebi i nitko od domaće politike ne stoji iza nas. Takvi nezaštićeni, pod diktatom smo trgovačkih lanaca koji robu vraćaju, reklamiraju i za najmanju sitnicu. Naći će vam dlaku u jajetu; zbog jednog malo grbavog krastavca vraćaju vam cijelu paletu, za koju vi potom tražite drugog kupca, povećavate troškove, lutate… Mnogi će ratari ostati dužni ove godine, pod blokadama i ovrhama su. Lanci bi i kod nas trebali poštovati pravila kakva vrijede drugdje u Europi, a u Ministarstvu nema ni najmanje želje da se nešto riješi. Zbog toga svega dao sam ostavku na mjesto predsjednika Zajednice povrtlara - kaže Filipović.
Stradali
krastavci, rajčica, paprika…, no cijene nisu rasle
U voćnjacima Osječko-baranjske županije bit će samo
25 - 30
posto robe prve klase