Hrvatsko je gospodarstvo palo već 11. kvartal zaredom, objavio je Državni zavod za statistiku.

Prema njihovoj prvoj procjeni BDP je u drugom tromjesečju 2014. realno manji za 0,8 % u odnosu na isto tromjesečje lani. To je dvostruko veći pad nego u prva tri mjeseca ove godine, kada je BDP pao za 0,4 posto, te nešto veći nego što su bile prognoze većine analitičara. Prema rashodnoj metodi najveći doprinos povećanju obujma BDP-a u drugom tromjesečju ostvaren je većim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen padom bruto investicija u fiksni kapital. Prema proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu BDP-a u drugom tromjesečju 2014. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti građevinarstva - ističe se u podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku. Oni tvrde kako je glavni razlog pada BDP-a slaba osobna potrošnja, a glavni razlozi slabe potrošnje građana su pesimizam i visoka stopa nezaposlenosti. U drugom kvartalu splasnula je i industrijska aktivnost, a očekuje se i daljnji pad investicija, ističu.

- Hrvatska ekonomija ulazi sigurno u dugoročnu stagnaciju, koja može trajati jedno ili dva desetljeća. I u tom smislu, je li kvartalno kretanje BDP-a 0,5 gore ili 0,5 dolje, potpuno je nebitno. Naša ekonomija, nažalost, zbog strukturnih problema nema onu dinamiku koje imaju druge europske zemlje i u tom smislu je najlošija ekonomija Europske unije. Vlada se ponaša prema tim ekonomskim kretanjima kao da se to njih ne tiče i kao da je riječ o nečijoj drugoj odgovornosti, a primarna odgovornost Vlade je pokretanje gospodarstva, odnosno zaustavljanje tih negativnih trendova. I tu Vlada ne čini ni približno dovoljno da bi se ti trendovi zaustavili. A ekonomija nastoji sama pronaći neku svoju ravnotežu na nekoj nižoj razini ekonomskih aktivnosti - rekao nam je ekonomski analitičar Damir Novotny, ističući kako nema ni novih radnih mjesta, ni novih investicija niti oživljavanja potrošnje od kućanstava i privatnih poduzeća.

Kako nam je, pak, rekao ekonomist sa zagrebačkog Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević, pad BDP-a 11 kvartala zaredom, a sa stabilnom vladom, dosad je nezabilježen u ekonomskoj povijesti.

Ovakvim ritmom Hrvatska ide prema bankrotu, upozorava Lovrinčević, dodajući da je time ova vlada postala svojevrstan rekorder jer ostaje na vlasti, iako bilježi najduži pad gospodarstva u posljednjih 60 godina u Europi, a i šire. Prema njegovim riječima, negativna kretanja ubrzana su u drugom kvartalu, a smatra i da će podaci za treće tromjesečje biti još gori. Kaže kako su svi trendovi u Hrvatskoj negativni, investicije zabrinjavajuće padaju, tone građevinarstvo, a pada i osobna potrošnja. Ono što ga posebno čudi je pasivnost ljudi koji su zaduženi za funkcioniranje i stabilnost institucija sustava, od predsjednika države pa nadalje.

- Žalosno je što se nitko ne osjeća odgovornim. Nitko ne reagira niti se itko oko toga previše uzrujava. Nema apsolutno nikakvih reakcija odgovornih, što je na neki način samo po sebi fenomen i govori o posvemašnjoj depresiji stanovništva. Zbog poplava se može očekivati i pad u sektoru poljoprivrede. Pozitivan trend povećanja izvoza rezultat je promjena zbog ulaska u EU i nije tako značajan podatak. A zbog kiše ne očekujem ni rast turističkih pokazatelja - zaključuje priču Lovrinčević, koji upozorava da privatni sektor ne investira jer ima negativna očekivanja, strani ulagači ne dolaze, a država je i sama odustala od investicijskih projekata zbog krpanja proračuna. Uz to, kaže, i privatnom sektoru pada profitabilnost i još nije ni dotakao dno recesije. “Nezaposlenost pada, ali pada paralelno i zaposlenost jer ljudi odlaze iz Hrvatske”, ističe Lovrinčević, koji ne vidi mogućnost konkretnijeg pomaka do daljnjega.