Iako je do predsjedničkih izbora ostalo oko četiri mjeseca, u medijima svako malo osvanu političke prepirke glavnih favorita tih izbora, koje su u nedostatku službene izborne kampanje zapravo još jedna prikrivena pretkampanja.

Posljednji CRO Demoskop Promocije plus Ivi Josipoviću daje 48,4 posto glasova, Kolinda Grabar Kitarović dobila je 33,6 potpore anketiranih, Milan Kujundžić je na 4,8 posto, a zabilježen je i rast postotka svih drugih kandidata koje su ispitanici svojevoljno spominjali - sa srpanjskih 1,8 posto sada je to skočilo na 3,2. Neupitno je da bi HDZ-u i Kolindi Grabar Kitarović mnogo više odgovaralo da i Kujundžić odustane, pa da se kao i ljevica riješe onoga tko bi im mogao preoteti najviše glasova. Nikada u drugome krugu baš svi ti glasovi ne završe na istoj “hrpici”, a i radi stvaranja psihološkog dojma o snazi kandidata u prvome krugu.

- HDZ u svakom slučaju igra racionalno i želi da budu samo dva kandidata u igri. Da se sve fokusira samo na Kolindu Grabar Kitarović i Ivu Josipovića jer bi onda razlika bila jako mala. Da kažu svojim biračima da im samo malo treba da dobiju izbore, a oni su bolji u mobilizaciji birača nego ljevica - ističe Krešimir Macan, stručnjak za političku komunikaciju.

Nakon što je u jednom trenutku čak i dotad neprikosnoveni Josipović na valu nezadovoljstva građana SDP-om i vladajućom koalicijom počeo gubiti na popularnosti, a Kolinda Grabar rasti, posljednje ankete govore da je taj trend zaustavljen i trenutna razlika je oko 13 posto na strani aktualnog predsjednika. “To se moralo stabilizirati. Ljevica je stala uz Josipovića, a on još i uspješno uzima 10 do 15 posto 'desnih' glasova, dok Kolinda gotovo ništa ne uzima glasova 'lijevih' birača. I to mu je glavni adut. Zato HDZ želi konsolidirati 'desne glasove', da nijedan od njih ne ode Josipoviću, jer bi tu svaki glas mogao biti važan. Dakle, on je sada u dosta stabilnoj prednosti. Ipak, mislim da će odlučivati taj osobni sraz, ta sučeljavanja ako ih bude, te izborni stroj. Jer se može dogoditi i da Josipovićeva pobjeda bude u prvom krugu. On to može dobiti ako se ne bude ništa previše mijenjalo, jer kada krene kampanja, može samo narasti”, kaže Macan.

Uz spomenutu trojku, kaže, ne očekuje neke nove kandidate, spominje se tu još “zviždačica” Vesna Balenović, ali bez realnih šansi, jer, kaže Macan, “treba imati novca, a i prikupiti 10 tisuća potpisa”.

- Ove bi godine mogla, ako se usvoje promjene pravila za izbore u elektroničkim medijima, biti omogućena i predizborna sučeljavanja. Pa bi prvi put imali tri velika sučeljavanja na nacionalnim televizijama, eventualno i na nekim manjim. Svaki izbori su specifični. Sada je manje kandidata i konsolidirane su i ljevica i desnica, a zadnji put smo imali više kandidata na desnici, pa su imali veliko rasipanje glasova. A ovdje će de facto odlučiti osobnost i izlaznost. Tadić je izgubio izbore u Srbiji, jer su pumpali rezultate anketa uoči dugoga kruga, iako je on doista vodio, pa se dogodilo da na kraju nije “izveo” svoje birače na izbore. A Nikolić jest, pa je pobijedio. Uvijek možete napraviti greške u koracima i na to HDZ ide. Oni cijelo vrijeme računaju da su njihovi birači discipliniraniji, što i jesu. Oni jednostavno imaju bolju stranačku vojsku, koja na dan izbora ne ostane kod kuće. HDZ će sve podrediti da pobijedi na parlamentarnim izborima. I sada su sustavno radili u Vukovaru. Pa su u prvom krugu autobusi došli samo iz Srbije, u drugome je i HDZ doveo autobuse iz drugih dijelova Hrvatske - ističe Macan.

Sukladno tome, priča o predsjedničkim izborima ovaj će put uglavnom spasti na Josipovića i Grabar Kitarović, a jedini čija je kandidatura dosta izvjesna i koliko-toliko odskače od svih ostalih koji se spominju, jest Milan Kujundžić. Predsjednik Hrvatske zore potencijalni je kandidat i cijelog Saveza za Hrvatsku, iako Hrast još razmišlja koga će podržati. Odmah nakon što je uvršten u istraživanje CRO demoskopa o preferencijama kandidata za predsjednika RH, uzima određeni postotak glasova i to se uglavnom ne mijenja.

Na komentare da je njegova kandidatura zapravo rasipanje glasova desnice Kujundžić je prije tjedan dana rekao kako priču da će kandidaturom naštetiti kandidatkinji HDZ-a zagovaraju oni koji ne razumiju da je temelj demokracije natjecanje između više kandidata i boje se takve utakmice. A zanimljiv je i podatak da je u posljednjih mjesec dana od njih troje jedino njemu potpora, istina blago, porasla. “Vidim da se vodi kampanja da odustanem. Ne znam tko stoji iza toga, niti me zanima. Očito imaju neke čudne računice. Riječ je o čudnim spinovima, strahovima i interesima”, komentirao je to Kujundžić.

Službena predizborna kampanja za predsjedničke izbore, koji će se održati krajem ove godine, još nije počela, ali se po staroj ustaljenoj praksi već neko vrijeme neslužbeno vodi na sve strane. Pa tako Kolinda malo-malo pa nešto prigovora (teme zapravo s ovom vladom i nije tako teško pronaći), te joj se ne sviđa stanje u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, te nametanje ćiriličnih ploča smatra lošim te smatra da je njezin protukandidat nervozan te da su plaće njegovih savjetnika previsoke. Što su i logične naznake smjera u kojem će se njezina pretkampanja dalje razvijati. A Josipović, nakon što je stalno morao odgovarati na novinarske upite o protukandidatkinji, te se i negativno osvrtao na njezine izjave (migovi), sada poput Brzog Gonzalesa putuje po Hrvatskoj i stalno govori da je to njegov posao, a ne kampanja. Pa u Slavoniji proteklog tjedna nije želio ni odgovarati ni na kakva pitanja vezana uz Kolindu Grabar Kitarović. Nedavno je poručio i da neće voditi prljavu kampanju za novi predsjednički mandat, uzvrativši time upravo na izjave HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje kako je svjesna da će kampanja biti ne samo prljava nego i podla.

Prava uzbuđenja u svezi s tim u svakom slučaju tek dolaze. Prije nego što u rujnu Grabar Kitarović i službeno napusti NATO savez, političke rasprave će se već dodatno zahuktati, a Josipović će na svojoj turneji prevaliti još nekoliko tisuća kilometara, tvrdeći da to nema veze s izborima. Iako se predsjednička funkcija ne odražava bitno na većinu ključnih odluka o budućnosti Hrvatske, ipak će taj sraz biti važan putokaz za to kako građani vide i kakvu budućnost žele Hrvatskoj u sljedećih nekoliko godina.