Novi Zakon o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. znatno je pooštrio uvjete odlaska u invalidsku mirovinu, utvrdivši novu definiciju smanjenja radne sposobnosti prema kojoj se prije ocjene o potpunom gubitku radne sposobnosi utvrđuje postoji li i u kojem opsegu - preostala radna sposobnost, na temelju koje bi osiguranik i nadalje radio na svojim ili prilagođenim poslovima.

- Tek ako osiguranik ne može raditi ni na takvim, prilagođenim poslovima, utvrđuje se potpuni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti na temelju kojega se stječe pravo na invalidsku mirovinu u punom iznosu - poručuju iz Kabineta resornog ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, koji je lani najavio rat lažnim ili prenapuhanim invalidskim mirovinama, a najpoznatiji slučaj koji je bio svojevrsni okidač za “čistku” u redovima korisnika invalidskih mirovina bio je “slučaj Rubala”, u kojem je glavni akter, dr. Drago Rubala, do 1999. zaposlenik HZMO-a, no poznat i kao RTV voditelj, osuđen zbog lažiranja invalidskih mirovina.

Javnost pozdravlja uvođenje reda u te redove umirovljenika, no brojni koji su u zadnje vrijeme pokušali ostvariti pravo na tu mirovinu kažu da ju je krajnje otežano ili nikako moguće ostvariti.

- 'Vidite kakva je situacija, kakva su vremena, nitko ne ide u mirovinu, vidimo se opet za šest mjeseci!' rečeno mi je u lipnju na komisiji za invalidsku mirovinu kada mi je doktor rekao 'da vidi da sam 100 posto nesposobna za rad, no da moram razumjeti situaciju u kojoj živimo' - iskustvo je 52-godišnje Osječanke s 1,5 godišnjim naporima da ode u invalidsku jer je 90-postotni invalid na sluh, a tu je i oslabljena koncentracija zbog šumova, tzv. infarkt uha, oštećen centar za ravnotežu, slabi joj vidi na lijevo oko…

- Mene su “zbrčkali”. Nemam (više) radne sposobnosti, no to mi nigdje nije napisano - kaže. Dodaje, ima svu papirologiju, ima priznat i civilni – 40 %, i vojni invaliditet – 20 %, jer ima status branitelja.

– Nisam otišla u mirovinu 1995.; mislila sam tada što ću u mirovini kada još uvijek mogu raditi. Veći je problem to što su ljudi na bolovanjima pa su od 1. rujna ukinuli bolovanje. Slučaj je neizvjestan, začarani krug, a liječenje prepušteno meni samoj pa nemam pojma što ću - kaže Osječanka s 23 godine staža koju u prosincu čeka nova komisija.

Uvjete za invalidsku nikako da ostvari i Đakovčanin koji nakon transplantacije više nije sposoban za rad, a o čemu, kratko kaže, nije psihički sposoban pričati…

I Ivan Jukić iz Drenja, koji već deset godina na skrbi čeka da 2017. ode u starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života, a nakon 34 godine staža metalca u propalom Torpedu, kaže kako ima prilike čuti ljude koji se žale da, unatoč zdravstvenim problemima što im smanjuju/ukidaju radnu sposobnost, ne mogu u “invalidsku”.

– Žao mi je ljudi koji su stvarno za “invalidsku”, a zbog sada rigoroznih uvjeta ne mogu, a “lažnjaci” su ju davno ostvarili - kaže Jukić.

- Nije nam namjera odlazak u invaldisku mirovinu učiniti nedokučivim, već nam je intencija da se ljudi što duže zadrže u svijetu rada, da što duže imaju veća primanja pa to ima i ekonomski, socijalni učinak, a sve je to u konačnici bolje i za cijeli sustav - odbacuje pritužbe na račun pooštrenih mjera glasnogovornik HZMO-a Filip Dujmović.

- Kada je riječ o ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu, svaki predmet je individualan, stvar se ne može generalizirati, a u ovom slučaju stvar se želi banalizirati. Prvi korak je da osoba dolazi k liječniku opće prakse, slijedi prikupljanje zdravstvene dokumentacije pa njeno proslijeđivanje sa zahtjevom HZMO-u, odakle ide našem ovlaštenom vještaku koji pregledava dokumentaciju, nalaze... Stranka se poziva na pregled i vještak piše svoj nalaz i mišljenje ima li ona uvjete za invaldisku mirovinu. Ako je naš vještak, a imamo ih u Centru za medicinsko vještačenje HZMO-a više od 50, dao uvjet za to, tada se njegovo pozitivno mišljenje prosljeđuje u ministarstvo na reviziju. Potvrdi li revizija u ministarstvu nalaz našeg vještaka, mi donosimo pozitivno rješenje. Samim time se tu ništa nije pooštrilo; imate listu tjelesnih oštenja koju pak donosi Ministarstvo zdravlja - kaže Dujmović.