ĐAKOVO – Hrvatsku, koja je već šestu godinu u recesiji, u posljednje tri godine napustilo je oko 70.000 ljudi. Cilj – Zapad, razlog – egzistencijalni, trbuhom za kruhom, boljim životom. Novog radnog egzodusa, njegove reprize iz 1960-ih i 1970-ih godina, kao i nove generacije gastarbajtera, nije pošteđena ni Slavonija, nekada obećana zemlja u koju se iz krševitih, zemljom škrtih krajeva dolazilo upravo zbog plodne zemlje. No i slavonska crnica sve je manje razlog da ovdašnji čovjek ostaje u hrvatskoj žitnici i da se bavi poljoprivredom pa tako, uz nezaposlene V/KV radnike, ali i akademske građane poput (mladih) liječnika, inženjera, IT-jevaca i dr., put, najčešće, Njemačke, u potrazi za poslom, odlaze i slavonski seljaci, poljoprivrednici. To što je Hrvatska od 1. srpnja 2013. članica EU (zasad) im nije pokazalo svjetlo na kraju tunela, nego naš ulazak u Uniju isključivo gledaju kroz to da smo sada i mi dio njezina velikog tržišta rada. Tako seljaci traktor, sijanje, hranidbu stoke… zamjenjuju lopatom, “malterom”, “mistrijom”… I predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić potvrđuje da je sve više primjera seljaka koji ostavljaju zemlju i rad na njoj i/ili sa stokom i odlaze u gastarbajtere.

- Polako van odlaze raditi seljaci s 10-15 hektara vlastite i nešto dobivene državne zemlje u zakup; ne isplati im se, ocijenili su da im je isplativije zaraditi kruh vani, a kada je o našim ljudima riječ, najčešće je to rad na 'baušteli' - kaže Brlošić. Navodi primjer dojučerašnjeg poljoprivrednika iz okolice Đakova, koji je poljoprivredu zamijenio radom u Njemačkoj.

– Obrađivao je svoju i nešto državne zemlje. Državnu je vratio, a svoju dao u zakup i otišao raditi van - kaže Brlošić.

- Poljoprivreda danas nije unosan posao, ljudi bježe od toga. Napuštanje sela i zemlje govori o tome koliko je poljoprivreda (danas) profitabilna. Nekada su ljudi doseljavali u Slavoniju zbog zemlje, a danas odlaze - kaže Brlošić. Da bi se takvi trendovi zaustavili, predsjednik HPK drži da se napokon treba bolje organizirati, urediti poljoprivredna proizvodnja, ali i prerada, i to ondje gdje se određena sirovina proizvodi.

– Treba povećati proizvodnju pa će biti posla i na zemlji i u preradi - drži prvi čovjek Poljoprivredne komore.

Među seljacima koji su rad na zemlji i sa stokom zamijenili radom u Njemačkoj i jedan je od seljačkih vođa, uvijek glasan, direktan i spreman na prosvjede i izricanje nezadovoljstva aktualnom poljoprivrednom politikom – Tomislav Pokrovac, predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka. Svoju, rokovačku adresu odnedavno je zamijenio onom u Muenchenu.

– Da, radim u Njemačkoj - potvrdio nam je preko Facebooka Pokrovac, inače po struci bravar. Kaže, radi u struci, a angažiran je na restauraciji jedne vile stare 114 godina.

– Dobio sam dobru ponudu u svojoj branši. I prije rata radio sam u Njemačkoj, i to osam godina - poručuje Pokrovac, no ne slaže se s tim da je baš otišao trbuhom za kruhom.

Kritičari njegova “prosvjednog pokliča” i djelovanja na seljačkoj sceni kažu za Pokrovca “da je propali bravar”, a on im odgovara “da bi volio vidjeti nekog bravara ili limara da može napraviti kao što može on, koji je sam izradio dva automobila 'bagija'”…

- Bit će odlazak seljaka na rad vani i više. Znam dečka čiji je otac poljoprivrednik i sve bi danas-sutra prepustio njemu, no odlučio se za rad vani. Jer, sve je teže i teže raditi u poljoprivredi; zarada je sve manja, a radi se puno, uz veliku neizvjesnost i rizik jer to je tvornica na otvorenome - kaže Željko Fabric iz Drenja. On ima troje djece i volio bi da nastave njegovim stopama u poljoprivredi.

– I moj najstariji sin kaže da i on, ne bude li novca od rada na zemlji i sa stokom, ide van, a ja bih svakako volio da ostane na očevini… - kaže drenjanski poljoprivrednik.