Hrvatska, kao i druge zemlje Europske unije, kroz svoje zavode za zapošljavanje ulaže u mjere aktivne politike zapošljavanja koje su namijenjene isključivo nezaposlenim osobama s otežanim pristupom tržištu rada kako bi im mogli pomoći da se što brže vrate u svijet rada.

Godine 2013. hrvatska Vlada izdvojila je do tada najviše sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja u iznosu od 510 milijuna kuna, te je godine mjere aktivne politike zapošljavanja koristilo 29,1 posto više osoba nego u 2012. godini, a u 2012. godini 0,3 posto više osoba nego godinu prije. I osječki područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prošle je godine dosegnuo svoj maksimum. S uključenih gotovo šest tisuća osoba bio je u vrhu po provedbi mjera smanjenja nezaposlenosti.

No, u ovoj godini nije se nastavilo tim tempom. Prema objavljenim podacima, u prvih sedam mjeseci u program je (novo)uključeno tek nešto manje od deset tisuća osoba, a prošle je godine u istom razdoblju bilo njih 28.571. Još porazniji je omjer za područje Osječko-baranjske županije - novouključenih osoba u prvih sedam mjeseci je bilo 623, a u istom razdoblju prošle godine - 4261. U srpnju prošle godine novouključenih je bilo 463, a ove je samo 73 osobe.

Razlozi ovog “minusa” isključivo su vezani uz financije i smanjenje nacionalnih sredstava za mjere aktivne politike. U proljetnom rebalansu državnog proračuna je HZZ-u uzeto 177 milijuna kuna i tada je bilo obustavljeno primanje novih zahtjeva.

- Ali isto tako sve donedavno nije se znalo koje će mjere biti financirane iz domaćeg proračuna, a koje iz Europskog socijalnog fonda. Kada je bio riješen problem financiranja, počeli smo hvatati tempo - rekao je Željko Bugarić, predstojnik Područnog ureda HZZ-a Osijek.

Sada je poznato kako će se sredstvima europskog fonda, koji je glavni financijski instrument EU za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja, osigurati novac za potpore za stručno osposobljavanje, zapošljavanje nakon stručnog osposobljavanja i samozapošljavanje.

Upravo je potpora za samozapošljavanje jedna od najomiljenijih mjera. U najvećoj slavonskoj županiji do ljeta prošle godine ove potpore je koristilo 417 osoba, a ove godine samo 175 osoba. Na razini države u potpore za samozapošljavanje uključeno je 1.110 osoba, što je (ponovno) tri puta manje nego za isto vrijeme prošle godine.

Bugarić brojčano smanjenje korisnika pojašnjava i na primjeru javnih radova. Naime, u stopostotnom iznosu i dalje država financira samo javne radove što uključuje osobe s invaliditetom te nacionalni program za Rome.

- Sve ostale javne radove s iznosom od 50 posto sufinanciraju korisnici, znači lokalni proračuni. A mnoge od općina nemaju tih sredstava - kaže Bugarić.

Na razini države prošle godine u javnim radovima uključeno je 10.000 osoba, a ove godine samo 1500.

No, očekuje se kako će se na jesen ove brojke popraviti. Naime, HZZ je cijelo vrijeme obrađivao zahtjeve korisnika, njih 12 tisuća koji su zbog nedostatka novca bili na čekanju. Ipak i ta sredstva će, procjenjuje se, biti nedovoljna da se svi zahtjevi odobre.