ŽUPANJA – Pčelari u Vukovarsko-srijemskoj županiji ne pamte ovako lošu godinu ni veći podbačaj medonosne sezone.

- Već nekoliko godina zaredom bilježimo stalni pad proizvodnje meda. Ali osobno mislim da je ovo vrhunac jer je ova godina u odnosu na lani minimalno za 50 posto lošija, a ponegdje je podbačaj i do 70 posto. Kod pčelara koji su stacionati i koji svoje pčele ne voze iz paše u pašu izostalo je nekoliko vrcanja meda, a neki ga ove godine nisu ni vrcali - kaže predsjednik Udruge pčelara Vukovarsko-srijemske županije Željko Šuran.

Pojašnjava da je u razdoblju od uljane repice naovamo bagrem potpuno podbacio, medio je samo oko tri dana, a amorfa, lipa, kesten i druge paše medile su samo 20-ak posto u odnosu na prošlu godinu i pčelare ostavili bez prihoda. Velike nade, kaže Šuran, polagali su stoga u suncokret, ali pčele su iz njega uspjele donijeti samo za svoje potrebe i većina pčelara iz košnica nije smjela uzeti med kako ne bi doveli pčele u stanje gladovanja. Nešto malo bolje prošli su pčelari koji rade po sistemu prijevoza pčela, gdje su pčele na kotačima - oni su možda nešto uspjeli izvaditi, ali u odnosu prema lani količine i prihod su zanemarivi.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji 400 je registriranih pčelara s ukupno 12 do 15 tisuća košnica. Prosjek proizvodnje meda je 20 kilograma po košnici godišnje, i na krajnjem istoku Hrvatske proizvodilo se između 300 i 500 tona meda, ovisno o godini. Ove godine, međutim, to nije slučaj jer je zbog nepovoljnih vremenskih prilika proizvodnja meda od bagrema pa nadalje potpuno podbacila.

- Što se tiče interesa kupaca, obično mi pčelari znamo kolika nam količina meda treba za naše kupce koji nam dolaze na kućni prag, većina nas je tako bazirana i na taj način med i prodajemo. Mislim da će ove godine cijena meda na veliko u bačvama vjerojatno ići gore i da ga ispod 30 kuna nećemo prodavati velikim otkupljivačima. Do sada se kretala od 20 do 25 kuna za kilogram, ovisno o vrsti - pojašnjava Šuran.

Napominje da je Slavonija medni kolač Hrvatske i da se tu proizvodi glavnina meda kojeg ove godine nema dovoljno jer je, prema informacijama kolega pčelara, proizvodnja podbacila i u susjednoj Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji.

- Cijena meda na malo kretala se lani između 40 i 50 kuna, na toj će se razini zadržati i ove godine jer kupovna moć građana nije velika. Dogovor između nas pčelara je da bi cijena od 50 kuna ipak bila neki maksimum i smatram da se u toj cijeni mogu naći i pčelari i kupci - kaže.

Napominje kako se u trgovačkim lancima bagremov med prodaje po cijeni od 74 kune pa nadalje za kilogram. Pčelari ga na kućnom pragu prodaju i do 30-ak posto jeftinije.

- Pčelari su uvijek optimisti i nadamo se da će sljedeća godina biti bolja i kvalitetnija i da neće biti ovako ekstremnih kiša. Ona je svaku našu pašu od njih pet-šest koliko ih imamo na ovom našem području svaki put presjekla i prekinula medenje. I dok dočekamo da ponovno krene, cvatnja je već prošla. U paši suncokreta kiša je padala svaki treći dan i nismo imali ni jedan sunčani tjedan u komadu, temperature su bile niže nego inače, a svi znamo da suncokret voli temperaturu oko 30 stupnjeva bez vjetra i nekih ekstremnih uvjeta, tako da je sve to uzelo svoj danak - zaključuje Šuran.