BATINA - Već godinama, zbog tko zna kojih razloga, nema odgovora na pitanje kada će se (i hoće li uopće) Hrvatska i Srbija dogovoriti oko granice koja se proteže na Dunavu. Dvije su se strane lako sporazumjele o graničnoj crti na kopnu, no kada je posrijedi “dunavska” granica, samo su konstatirale kako se razilaze u kriterijima. Podsjetimo, Hrvatska inzistira (ili bi bar trebala) na katastarskoj granici, dok Srbija želi primjenu zemljopisnih kriterija, odnosno provođenje razgraničenja sredinom toka Dunava, kakvo je trenutačno.

A dok je situacija takva kakva jest, nekolicina stanovnika naselja s lijeve dunavske obale - Kenđije - i nadalje muku muči s brojnim administrativnim i drugim zaprekama. Oni, naime, imaju hrvatske putovnice i osobne iskaznice, njihovi automobili i radni strojevi nose BM registracijske pločice, ali žive u drugoj državi. Njihove su katastarske čestice u Hrvatskoj - doduše samo na papirima, za koje nitko ne mari.

A s kakvim su problemima sve suočeni primjer je slučaj Marije Šote (84), koja je početkom kolovoza hospitalizirana u somborskoj općoj bolnici “Dr. Radivoj Simonović”, gdje je hitno operirana zbog zapletaja crijeva.

- Pozlilo joj je i bili smo prisiljeni nazvati Hitnu pomoć. No, do Kenđije hrvatska Hitna ne može doći pa je prevezena u somborsku bolnicu, gdje je odmah operirana - priča njezin suprug Stevan, koji je, premda u poodmaklim godinama, potegnuo do Belog Manastira kako bi se raspitao što i kako dalje.

Somborska bolnica, naime, fakturirala je operaciju i hospitalizaciju, što je normalno, ali troškove netko treba platiti.

- Nema sumnje da će sve biti plaćeno, sukladno međudržavnim dogovorima i sporazumima, međutim, postoje rokovi i procedure koje treba obaviti, što ovi stari ljudi ne znaju - objašnjava Đuro Molnar, stanovnik Batine, jedan od rijetkih koji gotovo svakodnevno odlazi do Kenđije i skrbi se o nekolicini tamošnjih stanovnika.

Na cijelom nizu primjera objašnjava s kojim su problemima stanovnici Kenđije suočeni, pitajući se kada će konačno biti riješeni. Pribojava se da je na te ljude matična država zaboravila. Nešto bi možda učinila lokalna samouprava, ali ona nema gotovo nikakvih ingerencija, kaže Stipan Šašlin, načelnik općine Draž, kojoj Kenđija katastarski pripada.

- Svjesni smo svih problema koji muče tamošnje stanovnike. No, realno gledajući, s lokalne razine malo toga možemo učiniti. To je stvar isključivo predsjednika države i Vlade RH, koji za sada ništa ne poduzimaju ili bar mi ovdje za to ne znamo - kaže Šašlin, napominjući kako su se, ulaskom Hrvatske u EU, neke stvari promijenile, što bi pregovarači trebali iskoristiti.