Objavljeno 21. kolovoza, 2014.
Ugrađuje se uglavnom šljunak i glinoviti materijal, u osi će se napraviti vodonepropusna zavjesa
RAJEVO SELO – Bliži se rujan, jesen je pred vratima i mještani poplavljenih sela čije kuće još nisu obnovljene strahuju od novih poplava. Svaka nova kiša produbljuje rane i vraća ih tri mjeseca unatrag, kada su bosi i s vrećicama u rukama, bježeći pred vodenom stihijom, napuštali svoje domove spašavajući goli život. Sumnjaju u to da će probijeni nasip biti kvalitetno saniran i da će moći izdržati novi nalet vodene bujice kada krenu jesenske kiše i kada bosanski pritoci ponovno donesu velike količine vode.
U Hrvatskim vodama kažu kako radovi na sanaciji nasipa teku prema planu i njihov je završetak predviđen do 30. listopada. U tijeku je sanacija, odnosno zatrpavanje jame nastale nakon prodora vode 17. svibnja. Nakon ispumpavanja vode pristupilo se čišćenju i vađenju porušenih stabala i mulja koji se nataložio u jami, a potom i zatrpavanju jame ugradnjom šljunka u slojevima od 50 centimetara i upravo su ti radovi sada u tijeku.
“Česte obilne oborine prekidale su radove i prouzročile visoke podzemne vode koje stvaraju poteškoće kod postizanja potrebne nosivosti ugrađenog materijala. Zbog toga je na pojedinim mjestima potrebno ugrađivati lomljeni kamen. Nakon zatrpavanja jame šljunkom u zoni novog nasipa i na bokovima, zemljanim materijalom pristupit će se na cijeloj površini jame izgradnji tepiha od glinovitog materijala debljine dva metra”, stoji u priopćenju Ureda glavnog direktora Hrvatskih voda, Ureda za odnose s javnošću. Dodaju kako će se zbog postizanja potrebne sigurnosti, odnosno potrebe da ugrađeni materijal u jami bude vodonepropustan, u osi nasipa napraviti vodonepropusna zavjesa bušenjem i injektiranjem te izradom betonskih stupnjaka, a potom slijedi izrada novog nasipa od glinovitog materijala na mjestu prodora vode koje je sada dužine oko 130 metara.
Na gradilištu svakodnevno radi između 20 do 25 kamiona tegljača na dovozu materijala i jedanaest teških strojeva - bageri, buldožeri, damperi, valjci, a montirano je i postrojenje za izradu vodonepropusne zavjese. Planiraju ugraditi viče od 100.000 kubičnih metara materijala, poglavito šljunka i glinovitog materijala, kažu u Hrvatskim vodama.
A inicijator podnošenja kaznene prijave i pokretanja tužbe zbog puknuća nasipa Mladen Đaković, koji je prikupio više od tri tisuće potpisa mještana, poručuje da poplavljeni ne vjeruju ekspertizi koja je pokazala da za ovu strašnu poplavu nitko nije odgovoran. Stvarnim krivcima za nezapamćenu tragediju smatra Hrvatske vode, za koje tvrdi da ni u jednom trenutku nisu odradile svoj dio posla. Razgovarao je s istražiteljima DORH-a, dao im informacije kojima raspolaže i potkrijepio ih dokumentacijom te ih pozvao da istraže elaborate same gradnje, odnosno ispitivanja podnožja nasipa, za koja tvrdi da nisu u skladu s građevinskom strukom.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Mladen Đaković
inicijator podnošenja kaznene prijave
Zašto sondiranje na 50 km, a ne na 800 metara?
Mladen Đaković pojašnjava da su Hrvatske vode, primjerice, morale obaviti sondiranje terena nasipa na svakih minimalno 800 metara, a one su to na savskom nasipu učinile na tri mjesta u dužini od 50 km. Zatim, kada je pukao nasip, trava na njemu bila je visoka metar, što znači da ga se nije niti održavalo niti kontroliralo. Upozorava da se griješilo i nekoliko dana ranije, jer se nije dobro reagiralo na opasnost koja je prijetila zbog situacije u BiH. A kada se sve to dogodilo, došlo je do apsurdne situacije da su na teren prvo išli mještani, zatim vatrogasci, pa Civilna zaštita i na koncu vojska, umjesto obrnuto.