Godina je dana od zadnjih seljačkih prosvjeda. Blokiralo je tada seljaštvo traktorima promet nezadovoljno neisplatom oko 40 posto poticaja i drugim. U 11 dana danonoćivanja na asfaltu poručivali su tada Banskim dvorima i ministru Jakovini da se s ceste neće maknuti do ispunjenja zahtjeva – prije svega isplate potpora u punom iznosu, a da bi onda odjednom, po već toliko puta viđenom scenariju, izostale teške riječi, prosvjednički redovi se “osuli”, traktori se jedan po jedan micali s ceste i odlazili za nagomilanim poslovima kući i na njive. Skupina baranjskih seljaka, predvođena prvakom Baranjske brazde Petrom Pranjićem, traktorima je bila krenula za Zagreb no zaustavljena je već kod Osijeka. Dočekali su ih specijalci, a Pranjić i ostali privedeni su na razgovor. Iako ti prosvjedi prvi put, tvrdili su prosvjednici, nisu imali “imenom i prezimenom” organizatora, nego su iza njih stajali svi seljaci, njihov stožer, dio njih dobio je “čestitku” - prekršajne prijave, poput trojca iz Đakovštine – Antuna Lasla s prijedlogom kazne od 15.000, a Matija Brlošić i Željko Fabric od po 10.000 kn.

– Kazne platiti nećemo jer nismo krivi, a nemamo ni novca za to, jer da ga imamo, ne bismo prosvjedovali - poručivao je tada Laslo, spreman novčanu kaznu zamijeniti radom za opće dobro.

Trojac je na koncu oslobođen kazni. Od tada seljaci više nisu prosvjedovali, no to ne znači, poručuju, da im je bolje.

- Spoznali smo da se ne možemo boriti protiv vjetrenjača, sustav nas je slomio, ubio i ono malo volje i nade u nama, naš seljački ponos i gordost. Sve prije i poslije toga je jalovo i isprazna priča. Godine prolaze, ne čini se ništa, agrarnu politiku nemamo. Mi seljaci imamo rješenje no nitko nas ne sluša. Uporno nas kažnjavaju za svaki iskorak – pendrek po leđima. Iako je od tih prosvjeda prošla godina, ja i udruga vodimo sudski spor, jer nas se želi kazniti s po 15.000 kn za prosvjede, a mi smo ih jedini uredno prijavili - kaže Pranjić.

Pomaci se, kaže, ipak osjećaju, no samo zbog ulaska u EU.

– Otvorene su granice za robno trgovanje, više se uopće i ne osvrćemo na domaće otkupljivače - priznaje Pranjić.

- Među seljake uvukla se melankolija i više nemaju volje nizašto. OPG-ovi stenju pod teretom prezaduženosti, besparice i prirodnih nepogoda pa se nemaju volje ni okupljati na cestama. Osnovno im je kako preživjeti - kaže predsjednik HPK Matija Brlošić. Ocjenjuje da domaćem seljaku standard i dalje pada, no da je u 2014. stanje s isplatom poticaja ipak nešto bolje – za oko 20 posto, no to ne pripisuje Ministarstvu poljoprivrede, nego Uniji, za koju ipak kaže da nije donijela očekivane efekte domaćem seljaku.

– Očekivali smo da ćemo po ulasku u EU imati urednije rokove plaćanja, no rokovi su i dalje krajnji - kaže Brlošić.S.Župan