Od objave Registra hrvatskih branitelja policija je do sredine kolovoza nadležnim državnim odvjetništvima podigla četrdesetak kaznenih prijava zbog sumnje da je počinjeno kazneno djelo prijevare i krivotvorenja službenih isprava čime su stjecani lažni statusi branitelja.

To je zapravo i jedina konkretna brojka koju smo nakon višetjednih napora i niza dopisa i upita uspjeli dobiti iz tri ministarstva – hrvatskih branitelja, obrane i unutarnjih poslova (Ravnateljstvo policije) – pod čijom se ingerencijom bar djelomice nalazi ovaj registar.

Podsjetimo, u Registru branitelja koji je objavljen 19. prosinca 2012. nalazi se 501 tisuća branitelja, a izazvao je veliku pozornost javnosti zbog nekih procjena da je u njemu čak 150 tisuća "lažnih branitelja". Nadležne osobe ni jednoga od tri ministarstva nisu nam odgovorile na taj, kao ni na još nekoliko upita u vezi s registrom, konkretno koliko je imena eventualno do sada izbrisano iz registra, odnosno tko i kako provodi istražne radnje te u kojem slučaju ministarstvo može pristupiti brisanju lažnih branitelja iz registra.

"Vezano uz upit o načinu postupanja po zaprimljenim prijavama o nekom obliku nepravilnosti u vezi sa stjecanjem statusa branitelja i HRVI-ja, policija postupa u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o policijskim poslovima i ovlastima", odgovoreno nam je samo okvirno iz Ravnateljstva policije.

Podsjetimo, u ožujku prošle godine Ministarstvo branitelja, MORH, Ravnateljstvo policije i Državno odvjetništvo dogovorili su zajedničko povjerenstvo u kojem će se objedinjavati svi podatci, stvarati jedinstvena baza podataka dostupna svim institucijama za utvrđivanje i progon lažnih branitelja, kako bi se utvrdio stvaran i konačan popis branitelja. Pod nepravilnostima se podrazumijevaju prijave protiv pojedinaca za koje građani smatraju da su na nezakonit način priskrbili status hrvatskog branitelja, ali i tehničke pogreške u osobnom ratnom putu hrvatskih branitelja.

"Sve zaprimljene prijave na Registar branitelja, bilo potpisane, bilo anonimne, a njih je nekoliko tisuća, prosljeđujemo Ravnateljstvu policije", navode u Ministarstvu branitelja. "Iako svrha Registra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata nije da bude 'lista za odstrjel', registar može biti pomoćni alat u istražnim i sudskim procesima nadležnih institucija. Osim što je to najčasniji popis koji je Republika Hrvatska mogla objaviti u svojoj povijesti, radi se o multifunkcionalnoj platformi koja je Ministarstvu branitelja pomogla u rješavanju statusnih pitanja, transparentnosti prilikom dodjele stanova, stipendija, ali i provedbi znanstveno-istraživačkog projekta u kojem smo nastojali otkriti obolijevaju li i umiru li hrvatski branitelji ranije u odnosu na opću populaciju", zaključuje ministar branitelja Predrag Matić.