Uvoz će dokrajčiti domaću proizvodnju, strani će lanci preplaviti tržište viškovima
Objavljeno 18. kolovoza, 2014.
Nakon ulaska Hrvatske u EU, već u drugoj polovini 2013., znatno je počeo rasti uvoz
Mesoprerađivačka i mliječna industrija Hrvatskoj u posljednjih pet godina uspijevala je održavati razinu proizvodnje i bruto dodane vrijednosti, no zbog kontinuiranog povećanja materijalnih troškova u 2013. godini u odnosu prema 2009. konsolidirana netodobit cjelokupne industrije smanjena je za 75%.
Unatoč rastu prihoda od prodaje proizvoda u tom razdoblju od 10%, materijalni troškovi rasli su za 15%, što se odrazilo na ukupno poslovanje industrije. Nakon ulaska Hrvatske u EU, već u drugoj polovini prošle godine, znatno raste uvoz mesa i mesnih proizvoda te mliječnih proizvoda. Industrija je prisiljena snižavati neto prodajne cijene svojih proizvoda pa deflacija cijena kontinuirano traje već godinu dana. To pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku, iz kojih je vidljivo da su maloprodajne cijene mesa i mesnih proizvoda u RH u lipnju ove godine na godišnjoj razini niže za tri posto, a mliječnih proizvoda za četiri posto, za razliku od ostalih članica EU-a, gdje su potrošačke cijene mesa i mesnih proizvoda stabilne, a cijene mliječnih proizvoda više za tri posto.
Pada izvoz
U prva četiri mjeseca ove godine došlo je dodatne eskalacije uvoza mesa, posebice mesnih prerađevina te mliječnih proizvoda više dodane vrijednosti kao što su fermenti, maslac i sirevi. Istovremeno pada izvoz, najvećim dijelom zbog gubitka CEFTA tržišta, što sve zajedno ugrožava domaću prerađivačku industriju, kaže to, između ostalog, Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, udruge koja okuplja hrvatsku industriju mesa i mlijeka, dodavši kako se očekuju dodatne teškoće zbog ruskog embarga na izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište Ruske Federacije.
Naime, već su prošlog tjedna neki strani trgovački lanci u Hrvatskoj počeli dodatno pritiskati snižavanjem ionako niskih cijena mliječnih proizvoda. Bobetić takav potez ocjenjuje poslovno nerealnim i tendencioznim, s obzirom na kontinuirani pad neto prodajnih cijena, kako mesa, mesnih proizvoda tako i mliječnih proizvoda. Budući da članice EU-a koje su izvozile pretežito na rusko tržište sada to više ne mogu, postoji realna opasnost da će hrvatsko tržište biti preplavljeno mesnim i mliječnim proizvodima ostalih članica. Naime, kako navodi Bobetić, tu valja istaknuti kako je do sada EU u Rusiju izvozio na godišnjoj razini proizvoda u vrijednosti od 12 milijardi eura - na prvom mjestu su pića, potom voće i povrće te proizvodi mesne i mliječne industrije.
20% manje svinja
Što se eskalacije uvoza mesa tiče, u prva četiri mjeseca u Hrvatsku je uvezeno 23.906 tona svinjskog mesa a u istom razdoblju lani uvoz je bio 14.271 tonu. Kako raste uvoz u Hrvatsku, tako pada i domaća proizvodnja. Vidljivo je to iz podataka prema kojima je u klaonicama obavljeno čak 20% manje klanja u prva četiri mjeseca ove godine nego u istom razdoblju lani.
- Pad proizvodnje svinja nije slučaj samo u Hrvatskoj. Sve novije članice EU-a nakon ulaska u EU zajednicu smanjile su proizvodnju svinjskog mesa za više od 20%, ne mogavši izdržati pritisak jake konkurencije starih članica. Primjer je Slovenija - proizvodnja svinjskog mesa gotovo je prepolovljena - kaže Bobetić.
Kad je riječ o sektoru goveđeg mesa, tu se također bilježi velik rast uvoza, prije svega svježeg goveđeg mesa, pri čemu je uvoz iznosio 3181 tonu u odnosu prema 1254 tone u istom razdoblju prošle godine.
Zdenka RUPČIĆ
Branko Bobetić
direktor Croatiastočara
Hendikep je kupovna moć
Opstojnost industrije moguća je uz dodatno smanjenje svih vrsta direktnih i ostalih troškova, čime bi se povećala konkurentnost kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu. Dodatni problem cjelokupne prehrambene industrije vrlo je niska kupovna moć domaćih potrošača, koja je u Hrvatskoj tek 60% u odnosu prema europskom prosjeku. S druge strane, uz tako nisku kupovnu moć, stopa PDV-a na hranu dvostruko je viša od EU prosjeka. Analize cijena mesa, mesnih i mliječnih proizvoda u članicama EU-a evidentno pokazuju disproporciju cijena u starim članicama s razvijenom industrijom, gdje su cijene za gotovo 30% više, i cijena u novopridošlim članicama, u Hrvatskoj još i više. To je itekako velik hendikep, uz nisku kupovnu moć, za domaću industriju.
ENORMAN RAST UVOZA MESNIH PROIZVODA
Unatoč relativno visokoj dostatnosti mesa peradi raste uvoz piletine i puretine, iako su neto prodajne cijene pilećeg mesa ispod EU prosjeka. No valja napomenuti da se u ovoj godini bilježi rast izvoza goveđeg i svinjskog mesa te živih svinja, ali i pad izvoza žive junadi za klanje. U prva tri mjeseca ukupni izvoz mesa iznosio je 2673 tone, što jeza 76% više nego prošle godine, ali su količine izvoza znatno manje od uvoznih količina. Posebno zabrinjava enorman rast uvoza mesnih proizvoda, za 64%, uz istovremeni pad izvoza u prva tri mjeseca ove godine, za 25%. Još je složenija situacija u eskalaciji uvoza mliječnih proizvoda više dodane vrijednosti, gdje grupa fermenata bilježi rast uvoza od 54%, uvoz sireva za 81% a uvoz maslaca je udvostručen uz istovremeni pad izvoza od 30%. Ukupni uvoz svih vrsta mesa, mesnih proizvoda, mliječnih proizvoda i jaja u prva četiri mjeseca iznosio je oko 97.000 tona u odnosu prema 75.000 tona u prošloj godini.
Industrija
je prisiljena snižavati neto prodajne cijene svojih proizvoda
Uvoz maslaca je udvostručen uz istovremeni pad izvoza od 30 posto, a uvoz sira povećan je za 81%
23,9
tisuća tona svinjskog mesa uvezeno je u Hrvatsku u prva četiri mjeseca ove godine, a u istom razdoblju lani uvoz je bio 14.271 tonu