Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život pisala je, točnije žalila se Bruxellesu, prvenstveno povjereniku Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Ciolosu Dacianu, zbog nezadovoljstva nacionalnim modelom izravnih plaćanja poljoprivrednicima koji je Vlada nedavno predložila, a u okviru najnovije verzije Zajedničke poljoprivredne politike EU-a. U Životu drže da je službena politika htjela “i kod Europe ispod žita provući” prednosti za korporacije, velike igrače u poljoprivredi, a na štetu malih, tj. obiteljskih gospodarstava. Europi se Život požalio i kako je taj prijedlog do 2020. široj javnosti dosad tajan.

– No, Ministarstvo se istovremeno interno konzultiralo s korporativnim primateljima najvećih izravnih plaćanja - u žalbi navodi predsjednik Života Antun Laslo.

- Naša udruga, što okuplja mala i srednja obiteljska gospodarstva, među onima je što kritiziraju taj prijedlog jer ga vidimo kao nastavak katastrofalne politike prema obiteljskim gospodarstvima. Kao krajnji rezultat tih politika koje smatramo da su u suprotnosti s temeljnim načelima ZPP-a, Hrvatska je, unatoč izvrsnim prirodnim uvjetima, bila gurnuta u ovisnost o uvozu hrane za polovinu svojih potreba - ističe Laslo. Dodaje da su u središtu nesporazuma različiti koncepti razvoja poljoprivrede i ruralnih područja.

– U komunizmu su kombinati favorizirani, dok su mala obiteljska gospodarstva smatrana ideološki upitnima te su držana pod kontrolom. Uvođenje tržišnog gospodarstva u slobodnoj Hrvatskoj ne podrazumijeva temeljito preispitivanje sustava – kombinati se nastavljaju promatrati kao ključ za napredak u poljoprivredi, a malo je učinjeno kako bi se stvorili uvjeti za oživljavanje ruralnih područja na temelju obiteljskih gospodarstava - piše Bruellesu Laslo. U Životu ocjenjuju kako je dosadašnja poljoprivredna politika dala vjetar u leđa “jakim korporativnim interesima” i uvozu, a na potpunu štetu obiteljskih gospodarstava te takvu praksu želi spriječiti u raspodjeli sredstava iz izravnih plaćanja.

- Europska komisija za izravna plaćanja u poljoprivredi RH daje ukupno 423 milijuna eura, no Ministarstvo je ponudilo 373 milijuna eura, uopćeno pojasnivši da ta razlika od 50 milijuna ide u ruralni razvoj, ne preciziravši koje su to potrebe. Nikako ne pristajemo na takva zamagljena pojašnjenja pa je naš prijedlog bio da i tih 50 milijuna eura ide u razvoj poljoprivrede i to je prihvaćeno. Ministarstvo je za “zeleno plaćanje” predložilo 410 kn/ha, dok smo mi u Udruzi Život inzistirali da se taj iznos udvostruči – na 1072 kn, a što je prihvaćeno i dobit će ga svi – i veliki, i srednji, i mali - ističe Laslo.

Ministarstvo i Život “koplja su ukrstili” i pri definiranju maksimalne površine za dobivanje punog iznosa poticaja.

– Oni su predložili ograničenje od sedam, a mi od 30 ha. Ministarstvo je sada stava da to bude 20 ha, a mi smo i dalje za 30 ha jer, ako je to praksa kod zapadnih zemalja Unije, zašto ne bi bila i kod nas - kaže Laslo. Različita viđenja Život i Ministarstvo imaju i kod plaćanja mladim poljoprivrednicima, a to su svi do 40 godina.

– Oni su kao uvjet za puni iznos plaćanja predlagali 25 ha i da mladi nositelji moraju imati adekvatnu stručnu spremu, a mi inzistiramo na 50 ha s tim da njihovo usavršavanje teče u hodu - kaže Laslo.S.Župan