Novosti
SKROVITA GOSPA ŠUMANOVAČKA: U GUNJI U ZNAKU MOLITVE ZA OBNOVU

Nadbiskup Đuro Hranić: Za spas trebamo čovječnost, dobrotu, poštenje i solidarnost
Objavljeno 15. kolovoza, 2014.
Blagdan Velike Gospe vjernici Gunje obilježili u posebnom
raspoloženju nakon što su preživjeli katastrofalne poplave

Na tisuće hodočasnika na dan prije i na Veliku Gospu veliki katolički blagdan obilježilo je molitvom i zahvalom na marijanskom svetišu Skrovite Gospe Šumanovačke u Gunji.

U dva dana procjenjuje se da je bilo više od šest tisuća hodočasnika koji su iz okolnih mjesta dolazili pješice, drugi automobilima, tako da je parkiralište bilo prepuno, a vjernici iz Bosne i Hercegovine i drugih dijelova Hrvatske pristigli su grupno autobusima.

Nisu klonuli duhom

Kako je ovih dana rekao Josip Semialjac, župnik Župe sv. Jakova apostola u Gunji, ove godine blagdan Velike Gospe vjernici Gunje i cijelog drenovačkog dekanata obilježavaju u posebnom raspoloženju nakon što su preživjeli katastrofalne svibanjske poplave i nadajući se skoroj obnovi svojih kuća.

- Bez obzira na sve teškoće i tu katastrofu, koja je iza nas ali nas još uvijek prati, ljudi nisu klonuli duhom, već su se i u pripremama oko blagdana angažirali, jer znaju koliko svetište i zagovor Blažene Djevice Marije znače i za njih osobno i za cijeli ovaj kraj - rekao je vlč. Semialjac.

Tisuće vjernika dva su dana pričešćivali i ispovijedali svećenici. I ove godine poslije poplave u Gunji i selima Cvelferije bilo je mnogo crkvenih sadržaja na Veliku Gospu. Održano je deset svetih misa, od kojih je svečanost euharistijskog misnog slavlja predvodio nadbiskup dr. Đuro Hranić, a održana je i pobožnost Križnog puta kroz šumu te procesija s upaljenim svijećama od glavnog oltara do kapelice i bunara u šumi.

Euharistijsko klanjanje predvodili su i animirali mladi, dok je u četvrtak, u 22.30 sati, održana uočnica Velike Gospe. Na blagdan Velike Gospe služeno je također pet svetih misa. Na blagdan Velike Gospe svečano euharistijsko slavlje služio je pater Ivan Mandenić, koji je nadahnutom propovijedi oslikao značaj blagdana i situaciju poplavljene Gunje i Cvelferije.

- Došli smo u ovo Gospino svetište kao vjernici svjesni da i ovaj blagdan usmjerava naš pogled prema nebu gdje je naša budućnost. Ovdje smo svjesni da su nedostatna samo ljudska rješenja. Mi smo ovdje kako bismo si posvijestili da trebamo Boga i da trebamo Njegovo svjetlo, milost, da bismo se ovdje napunili duhovnim vrednotama, da bismo bili svjesni da nas ne može spasiti samo materijalno. Uz to je potrebno čovječnost, poštenje, istinoljubivost, dobrota, solidarnost i duhovne vrijednosti. Tako ćemo riješiti probleme ovog kraja - rekao je za Glas Slavonije nadbiskup Đuro Hranić.

Upitan ostanak

- Uistinu i moje srce plače zajedno s vama i osjećam svu tegobu i poteškoće koje preživljavaju ovi dobri ljudi koji ovdje žive. Ovdje živi čestit plemenit čovjek, puk Božji, ljudi marljivi i radini. Poslije Domovinskog rata ovo područje je ostalo po strani. Nema industrije, nema ničega. Ranijih godina srednjoškolci iz Gunje i Drenovaca kazivali su mi da ovdje nemaju budućnost i da moraju otići. Naša biskupija, Slavonija i ljudi u njoj uz objektivne pokazatelje i stručna istraživanja kazuju da je ovo najsiromašnija regija i da se ljudi osjećaju siromašni. Oni to i jesu. I prije poplave u Cvelferiji su bili siromašni. Kuće treba obnoviti, ali ostanak ljudi je upitan i zato naša domovina mora biti solidarna. Sada na površinu izlazi jad, vidim tromost ne samo državnih nego i crkvenih struktura. Oduševili su me mladi koji su dolazili u Gunju te volontirali i bili su bližnji Gunjancima. To je divna gesta - rekao je nadbiskup dr. Đuro Hranić.

Autobusom su u Gunju došli hodočasnici iz Požege i Slavonskog Broda. Vjernike iz Broda doveo je Mato Matasović, župnik župe Sv. Nikole Tavelića i upravitelj župe Svetog Josipa Radnika u Slavonskom Brodu.

- Bio sam župnik u župi Svetog Jakova apostola i upravitelj svetišta Skrovite Gospe Šumanovačke. Vrlo rado navraćam u ovo svetište. Hodočasnici su oduševljeni prirodom koja okružuje Šumanovce. Čista je i nedirnuta priroda koju nije ni poplava mogla uništiti. Nebeska majka Blažena Djevica Marija je pružila utočište i mir svima nama. Stoljećima tu stoji i ljudima pruža utjehu. Sada i poslije poplave ljudi nalaze svoju snagu i osvježenje kod skrovite Gospe Šumanovačke - kaže vlč. Matasović.

Stjepan BOGUTOVAC
Čudo u svibnju

Pravo čudo dogodilo se u svibnju u vrijeme nezapamćenih poplava. Podivljala Sava odnijela je sve pred sobom, a vodena stihija zaustavila se pred svetištem Šumanovci. Nikome nije jasno kako je silovita mutna voda samo skrenula i zaobišla groblje, kapelicu i bunar koji se nalaze na nižem terenu od onoga kamo je skrenula.

NADBISKUP POZVAO NEZAPOSLENE GRAĐEVINCE DA POMOGNU U OBNOVI U GUNJI

Nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić jučer je u Aljmašu uputio poseban poziv svim nezaposlenim hrvatskim građevinarima. “Građevinski sektor je u problemima i tvrdi se da je iznimno velik broj nezaposlenih građevinara, posebice zidara i inženjera građevine. Ovom prilikom pozivam sve građevinare, posebice one koji znaju žbukati i imaju dobru volju da se odazovu u kamp koji organizira Nadbiskupija u Gunji. Svima je osiguran smještaj, a trebaju dati samo dobru volju i svoj rad sunarodnjacima u nevolji. Osobno ih pozivam da dođu pomoći ljudima koji obnavljaju kuće, a radi se o poslu od svega nekoliko dana”, poručio je jučer nadbiskup Hranić.(N.Z.E.)

“NE DAO BOG DA SE POPLAVA PONOVI”

U Šumanovce su stigli hodočasnici iz Živinica. Luka Tadić i Ruža Pranjić kažu kako je autobusom stiglo 45 hodočasnika, svi su oduševljeni i obećaju da će opet doći. “Pri dolasku u Gunju vidjeli smo razoreno selo, ne dao Bog da se to ponovi. Ovo je strahota”, kaže Luka Tadić. Na klupama ispred crkvenog oltara zatekli smo skupinu umirovljenica iz slavonskog sela Sikirevci. Jedna od članica nam je kazala da su došla 64 hodočasnika iz župe Sv. Nikole Biskupa. Pohvalile su se kako je u Sikirevcima mladi župnik iz Bošnjaka Stjepan Šumanovac, te da će župnik iz Sikirevaca Ivica Živić biti uskoro župnik u Gunji i upravitelj svetišta Šumanovci.

Možda ste propustili...

PREDSJEDNICA RH NA VIJEĆU SIGURNOSTI O RADU HAŠKOG SUDA:

Hrvati odbijaju kolektivnu krivnju za zločine u BiH

UVODE “E-KOMUNIKACIJU” U 21. STOLJEĆU

Pokrenut pilot-projekt za brže pravosuđe

Najčitanije iz rubrike