Cijela iračka populacija Jezida u opasnosti je od istrebljenja nakon što je pred brutalnim i krvoločnim islamistima, koji ih smatraju štovateljima đavla, pobjegla bez ičega u planine usred pustinje.

Tako je sjeverni dio Iraka proteklih tjedana postao područje nezapamćenog masakra i genocida sa strane militantne skupine islamista, koji su počinili pokolj nad nekoliko stotina Jezida. Mnoge od njih (među njima i žene i djecu) žive su zakopavali. Pred tim neviđenim, brutalnim terorom više od 30.000 obitelji Jezida pobjeglo je u planine, gdje im prijeti smrt zbog gladi i žeđi. Međunarodna zajednica pokrenula je zračnu humanitarnu pomoć, međutim, to je samo kap u moru pomoći koja im je potrebna.

Inače, Jezidi su kurdska skupina koju karakterizira pripadnost specifičnoj religiji, tj. sljedbi. U islamskoj su povijesti često bili proganjani zbog vjere. Najviše ih je u Iraku, a nešto manje u Armeniji i Njemačkoj.

UN-ovi stručnjaci za ljudska prava izrazili su zabrinutost te upozorili da ekstremni islamisti, pripadnici džihadističke skupine Islamska država (IS) idu u potragu ne samo za Jezidima nego i za pripadnicima ostalih manjinskih skupina koji žive u Iraku.

- Pripadnicima iračke jezidske manjine prijeti neposredna opasnost od pokolja na područjima pod kontrolom militantne skupine islamista, ali i ostalim pripadnicima manjina koje tjeraju da se obrate, a ako odbiju, ubijaju ih na najokrutnije načine. Neprovjerena izvješća upućuju da su otete stotine žena i djece. Velik broj djece izložen je spolnom zlostavljanju, a žene su predane ili prodane borcima IS-a kao robinje - ističe Rashida Manjoo, UN-ova izvjestiteljica za nasilje nad ženama.

Kako bi se mogli obraniti od islamističkih militanata na sjeveru Iraka, Sjedinjene Američke Države počele su isporučivati oružje Kurdima.

- Sve se radi u koordinaciji s iračkom vladom, a situacija je više nego hitna, jer stanje na terenu mijenja se iz sata u sat, pa nastojimo što je brže moguće opskrbiti Kurde prijeko potrebnim oružjem, koje dopremamo iz iračkih, ali i iz zaliha SAD-a - rekla je glasnogovornica State Departmenta Marie Harf u razgovoru za CNN.

Tijekom prošlog tjedna SAD je u više navrata iz zraka napao položaje militantnih islamista, koji su zauzeli velike dijelove sjevernog Iraka, no Pentagon je potvrdio kao ti napadi vjerojatno nisu bitno oslabili skupinu ekstremista.

- Ocjenjujemo da su američki zračni napadi u sjevernom Iraku usporili islamistički operacijski tempo i privremeno poremetili njihovo napredovanje prema pokrajini Erbil, koja uključuje glavni grad poluautonomne Kurdske regije. Ipak, malo je vjerojatno da će ti napadi pogoditi ukupne ISIL-ove mogućnosti ili njegove operacije u drugim područjima Iraka i Sirije - rekao je general-pukovnik William Mayville, visoki dužnosnik Pentagona.

Dosadašnjih 15 zračnih napada prva su izravna američka vojna akcija u Iraku otkako je SAD dovršio povlačenje američkih snaga, krajem 2011., nadajući se privesti kraju dugo i krvavo američko vojno angažiranje u toj zemlji.

Na poziv za pomoć iračkog predsjednika Masuda Barzanija reagirala je i Europska unija, koja je donijela odluku o slanju oružja Kurdima kako bi se oni mogli boriti protiv islamističkih militanata na sjeveru Iraka.

Doduše, veleposlanici EU-a nisu se uspjeli jednoglasno dogovoriti, ali su svojim zemljama članicama odobrili da pojedinačno naoružaju Kurde u koordinaciji s vlastima u Bagdadu. Među zemljama koje su se zauzele za slanje oružja iračkim Kurdima su i Francuska, Italija i Češka.

- Veleposlanici su primili na znanje hitan zahtjev kurdskih regionalnih vlasti nekim europskim državama za vojnu pomoć te naglašavaju potrebu da se takvi zahtjevi razmotre u bliskoj koordinaciji s iračkim vlastima - rekao je glasnogovornik visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton.

Izbjeglička kriza ogromnih razmjera postavlja pred UNHCR velik izazov. Naime, u Dohuku, gradu u blizini granice sa Sirijom, sada je više od 400.000 izbjeglica. Tu nije riječ samo o izbjeglim Jezidima nego i o drugim pripadnicima iračkih manjina. Osim toga, u iračkom Kurdistanu čak je 700.000 izbjeglica, a Ujedinjeni narodi dijele im pomoć i planiraju sagraditi još tri prihvatna centra jer se broj izbjeglica iz dana u dan povećava.

Svi ti napori za sada nisu previše urodili plodom, jer militantni islamisti zaprepašćujuće brzo napreduju i djeluju vrlo moćno. Njihov cilj je osvojiti što više teritorija i utvrditi pozicije ako bi međunarodne snage predvođene SAD-om i uz pomoć naoružanih Kurda pojačale napade. Američki predsjednik Barack Obama za sada ne razmišlja slati kopnene snage u Irak, nego se usredotočio isključivo na zračne napade te na pojačano savjetovanje Iračana i Kurda. Rješenje krize u sjevernom Iraku moguće je hitnom isporukom što veće količine oružja Kurdima, no problem je u tome što većina njih nije uvježbana za vojne akcije. S druge strane, militantni islamisti praktički su rođeni s oružjem u rukama, a njihova okrutnost dodatno izaziva strah u njihovih protivnika. Dugoročno gledano, sukobi bi mogli potrajati mjesecima uz goleme žrtve s obje strane, ako SAD ne pojača napade, pa čak i izvede svojevrsnu invaziju na okupirani dio Iraka.