Proteklih se dana intenziviralo trgovanje pšenicom u regiji. Hrvatski mlinari za svoje potrebe po pšenicu odlaze u Mađarsku jer je, tvrde, tamošnja kvalitetnija, a naša pšenica istovremeno završava u izvozu u Bosni i Hercegovini. Kako nam jedan od mlinara neslužbeno navodi, u Mađarskoj kupuju pšenicu jer mogu birati koju će klasu, ali i stoga što je kvalitetnija, a cijena ista kao u Hrvatskoj - 1,15 kn/kg. I sami seljaci priznaju da je ove godine kvaliteta hrvatske pšenice lošija, o čemu smo već pisali, a na što su utjecale vremenske neprilike. Naime, zimus su bile natprosječne temperature tla i zraka, što je omogućilo rast usjeva za dva-tri tjedna ranije, znatno ranije pojavile su se i bolesti, a najveće štete nastale su zbog žute hrđe, neuobičajene za naše podneblje.

U Hrvatskoj je jesenas pšenicom zasijano između 160.000 i 170.000 hektara, što je i do 30-ak tisuća hektara manje nego godinu prije, a više nego prijašnjih godina bilo je posijane i tzv. tavanuše. Službenih podataka o tomu koliko je ukupno požeto odnosno proizvedeno ove godine, kako nam kaže Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, nema.

- Prema nekim procjenama, pšenice je proizvedeno dovoljno za domaće potrebe, koje se kreću između 550.000 i 600.000 tona. Ponuđena otkupna cijena od 1,15 kn/kg nije se mijenjala, neki su proizvođači svoju pšenicu prodali, a neki ju je uskladištio i čeka višu cijenu. Kvaliteta pšenice ove je godine slabija, a dio se može upotrijebiti samo za hranidbu stoke. Treba reći da i takva (stočna) pšenica ima svoje tržište i cijenu - kaže Brlošić te dodaje kako je i njemu poznato da je pojačano trgovanje pšenicom. To je, tvrdi on, uobičajeno za ovo doba godine, jedina je razlika što su se u trgovinu više uključili i sami seljaci, posebice oni koji imaju svoje silose.

Kad je riječ o kvaliteti pšenice, Brlošić navodi kako naše sorte pšenice zaostaju po prinosu i kvaliteti u odnosu prema ostalima iz EU. To je, smatra se, i jedan od razloga što pšenicu uvozimo. Što se tiče izvoza u članice EU-a, kako neslužbeno doznajemo, ne mogu se izvoziti pšenice koje imaju ispod 12 posto proteina, a to se, prema nekim procjenama, odnosi na čak 70 posto naših pšenica. Stoga se i naš višak pšenice, kada ga imamo, može izvoziti samo na tzv. tržišta trećih zemalja ili zemalja CEFTA-e - BiH, Kosovo, Makedonija...

- Prema našim saznanjima, naši mlinari uvoze samo pšenicu A klase, s 15 posto proteina, koja doseže cijenu od 1,60 kn/kg - kaže Brlošić te dodaje kako će se ubuduće, prema zahtjevima tržišta, morati proizvoditi kvalitetnija pšenica i na više površina. Z.Rupčić