ŽUPANJA – Vukovarsko-srijemska županija pokrenula je inicijativu za organiziranu proizvodnju šparoga, češnjaka, hrena i zelenog graha. Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Andrija Matić pozvao je sve jedinice lokalne samouprave, koje će o tome dobiti i pismo namjere, da uz organizacijsku potporu Županije pomognu malim proizvođačima u proizvodnji tih deficitarnih i vrlo dohodovnih povrtlarskih kultura.

- Pokušaj da osnažimo male i srednje proizvođače bez nekih velikih organizacijskih i financijskih opterećenja za njih išao je za tim da smo domislili one proizvodnje koje možemo primiti u sadnom materijalu ili sjemenu, pa se tako i razdužiti. Biljna vrsta kod koje je to moguće su šparoge. Dakle, zadužite 100 kilograma reznica i vratite 100 kilograma reznica, slično je i s hrenom i češnjakom, a razmišljamo i o zelenom grahu. Riječ je o dosta intenzivnim proizvodnjama te se i na malim površinama može ostvariti dosta ozbiljan prihod. Na tržištu ih nema dovoljno, ili nam, nažalost, dolaze iz Kine ili nekih susjednih zemalja - rekao je Matić.

Uvjeren je da će jedinice lokalne samouprave podržati inicijativu i da će naći ljude na terenu koji su skloni zadužiti se za kilogram i vratiti kilogram, organizirati ih u veliku proizvođačku organizaciju i povezati s velikim distribucijskim centrom, primjerice, zagrebačkim.

– Već smo tu odradili prve korake i vjerujemo da će ta stvar funkcionirati. Sada, koliko će biti volje ljudi, koliko lokalne samouprave, to ćemo vidjeti, ali neka rješenja postoje - kazao je Matić.

A ogledni primjer pozitivne suradnje proizvođača češnjaka dolazi iz Cerića, gdje je osnovana i istoimena udruga. Domaći češnjak svojom visokom kvalitetom ni po čemu se ne može uspoređivati s onim uvezenim iz Kine pa postiže i puno višu cijenu, što su Cerićani prepoznali kao veliku priliku za uspješnu proizvodnju. Češnjak je u Hrvatskoj deficitaran i godišnje ga se uvozi između 1800 i 2200 tona, što znači da domaći proizvođači imaju puno prostora jer su potrebe tržišta vrlo velike. Županija je u suradnji s Udrugom Češnjak organizirala i edukativna predavanja, obilazili su mnoge općine, prenosili svoja iskustva i privukli velik broj zainteresiranih.

– Interes potencijalnih proizvođača izuzetno je velik. Svakodnevno nam se javljaju ljudi iz cijele Hrvatske. Treba istaknuti da u ovoj proizvodnji nemamo konkurenciju, što je najvažnije. Domaće potrebe za češnjakom su tolike da ih, i kada bismo njime zasadali ne samo četvrtinu Slavonije nego i cijele Hrvatske, ne bismo zadovoljili, a da ne spominjemo izvoz. A prema tome će se također ići, jer europsko tržište vapi za kvalitetnim češnjakom kakav proizvodimo - rekla nam je predsjednica udruge Mara Čuljak.

Prezadovoljna je ovogodišnjim urodom. Početkom srpnja luk je povađen s četiri hekatra i urod je bio 1 prema 11, odnosno na kilogram sadnog materijala dobiveno je 11 kilograma češnjaka, što je odlično. A cijene na tržištu variraju. Češnjak je, objašnjava Čuljak, najjeftiniji nakon vađenja, a što vrijeme odmiče, cijena mu raste. I sada se, prema oglasnicima, cijene kreću od 15 pa sve do 80 kuna za kilogram. Prema nekim računicama, prihod od hektara pod češnjakom, ako se prodaje o cijeni od 15 kuna kilogram, isti je kao od 36 hektara pod pšenicom. Uz pomoć Vukovarsko-srijemske županije Udruga Češnjak namjerava ostvariti i projekt izgradnje centra za češnjak.