IN MEMORIAM PROF. DR. SC. STJEPAN SRŠAN (1941.-2014.)
Objavljeno 2. kolovoza, 2014.
Vezani članci
DRŽAVNI ARHIV VUKOVAR I VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
UMIROVLJEN 71-GODIŠNJI RAVNATELJ ARHIVA:
ARHIV DVA DESETLJEĆA NEMA RJEŠENJA ZA PROSTORNI PROBLEM
Dugogodišnji ravnatelj i djelatnik Državnog arhiva u Osijeku, prof. dr. sc. Stjepan Sršan, arhivski savjetnik u mirovini, preminuo je 30. srpnja 2014. Iako se dugo godina borio s teškom bolesti, vijest o njegovoj smrti pogodila nas je i iznenadila. Naime, nije prošlo ni mjesec dana od predstavljanja njegova zadnjega objavljenog arhivskog izvora, Zapisnika srijemske županije 1745.-1759., u vukovarskoj Velikoj vijećnici.
Stjepan Sršan u međimurskom Podturnu proveo je i prvo desetljeće djetinjstva, nakon čega se s obitelji preselio u Semeljce, gdje je završio osnovnoškolsko obrazovanje.
Prva dva razreda Klasične gimnazije pohađao je u Zagrebu, a druga dva u Đakovu, gdje je maturirao 1957. Studij klasične filologije završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Poslijediplomski studij nastavio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, smjer klasična filologija, gdje je magistrirao s temom “Antičko nasljeđe u srednjem vijeku”. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je 1987. obranivši doktorski rad “Latinske pjesme slavonskih pjesnika tiskane u Osijeku u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća”.
U DAO zaposlio se 1975. Svoje izvrsno znanje latinskoga, njemačkoga i francuskoga, poglavito dobro poznavanje rukopisnoga njemačkog gotičkog pisma, Stjepan Sršan dobro je iskoristio u obradi i sređivanju fondova starije uprave (do 1945.), vlastelinstava, osobnih i obiteljskih fondova te brojnih sačuvanih fragmenata osječkih društava.
Osim arhivističkim radom, bavio se i istraživanjima, poglavito osječke i slavonske povijesti, što je rezultiralo velikim brojem objavljenih knjiga, znanstvenih i stručnih radova te arhivskih izvora. Kao istraživač, više je puta boravio u inozemstvu, održao više referata na domaćim i međunarodnim skupovima. Predavao je u srednjim školama latinski i grčki jezik te arhivistiku. Otvaranjem studija povijesti u Osijeku 1996., predavao je Stari vijek, potom Povijest srednje i jugoistočne Europe, a od 1999. hrvatsku nacionalnu povijest ranog i zrelog srednjeg vijeka te hrvatsku nacionalnu povijest od 16. do 18. st.
Zahvaljujući vrijednom radu, stekao je zvanje znanstvenoga savjetnika, a 2009. izabran u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, znanstvenoga polja povijesti, znanstvene grane hrvatska povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Bio je aktivnim članom brojnih kulturnih i humanitarnih osječkih udruga te dobitnik značajnih državnih i lokalnih priznanja za svoj rad, među kojima su dva odličja: Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, za doprinos u kulturi te Red hrvatskog trolista za posebne zasluge u spašavanju kulturne baštine kojima ga je odlikovao predsjednik dr. Franjo Tuđman. Ministarstvo kulture nagradilo ga je Nagradom Vicko Andrić za životno djelo.
Kao dugogodišnji ravnatelj DAO, neumorno je i uporno radio na ostvarivanju zavidne razine arhivske struke. Reorganizirao je rad službe, nastojao je osigurati što bolje uvjete za prikupljanje i čuvanje arhivskoga gradiva kao kulturne baštine. U svom je radu bio zahtjevan, ponajprije prema sebi, i prema djelatnicima.
Znanstvena i stručna javnost te svi suradnici pamtit će prof. Sršana kao izuzetno vrijedna stručnjaka, odgovorna djelatnika i ravnatelja koji je ostavio neizbrisiv trag u cijeloj arhivističkoj zajednici.(Ravnatelj i djelatnici Državnog arhiva u Osijeku).(Pripremila: N.Vekić)