Novosti
KORIDOR 5C

BiH autocesta zaobišla Sarajevo, Slavoncima skraćen put do mora
Objavljeno 1. kolovoza, 2014.
Na baranjskom dijelu koridora za sada bez pomaka

Vezani članci

BILJANA BORZAN:

EU će sufinancirati gradnju koridora 5C

Iz Bosne i Hercegovine ovoga ljeta stižu vijesti o intenziviranju gradnje autoceste na međunarodnom koridoru 5C kroz tu zemlju. Tako svi oni koji tim pravcem kreću put južnog Jadrana, primjerice Dubrovnika, kako pišu tamošnji mediji, više ne moraju ulaziti u najgušći promet Sarajeva i gubiti vrijeme, jer je autocesta krajem lipnja zaobišla glavni BiH grad.

Treba podsjetiti i kako je Europska komisija nedavno izrazila spremnost za sufinanciranje dovršetka gradnje autoceste na koridoru 5C od Budimpešte do Ploča. U našoj su zemlji dosad izgrađene dvije dionice koridora 5C kroz Slavoniju, na pravcima Sredanci – Đakovo i Đakovo – Osijek. Nažalost, promet je na njima još uvijek preslab, ali s napretkom gradnje autoceste kroz BiH i on će se u nekoliko sljedećih godina postupno pojačavati. U ovome se trenutku gradi most preko Drave preko kojega će ići dionica autoceste prema Belom Manastiru, a planirana je i gradnja dionice od Sredanaca do granice s BiH, na kojoj bi se trebao izgraditi i novi most na Savi.

JP Autoceste FBiH u isto vrijeme nastavljaju gradnju autoceste prema našoj zemlji. Do kraja će godine, kako tvrde, u prometu biti ukupno 102 kilometra autoceste u BiH (od Zemice do Sarajeva te dijelovi uz granicu s Hrvatskom), a započinju i novi investicijski ciklus. Prve su na redu dionice Zenica jug – Zenica sjever i Počitelj – Međugorje, čija je ukupna vrijednost 250 milijuna eura.

Kada je riječ o Hrvatskoj, očitovanje Europske komisije o sufinanciranju koridora 5C tražila je osječka zastupnica SDP-a u Europskom parlamentu Biljana Borzan. Ona je još prije mjesec dana izvijestila kako Komisija nudi sufinanciranje dovršetka autoceste kroz Hrvatsku i Mađarsku, koje su članice EU, ali i kroz BiH. Kako nam je rekla, novih informacija zasad nema. “Smisao postojanja Slavonike u okviru koridora 5C nešto je sasvim drugo u odnosu prema onome što ona znači danas. Očekujem da Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture poduzme odgovarajuće korake prema Europskoj komisiji kako bi se osigurala ponuđena sredstva. Prilika je tu i šteta bi je bilo propustiti”, ističe Borzan, naglašavajući dugoročno značenje koridora za ovaj dio Hrvatske, jer vozači sada, putujući Slavonikom, nerijetko ne susretnu više od nekoliko vozila.

Navodno i u Mađarskoj i u BiH postoji interes i volja da se ti projekti uz pomoć EU realiziraju. Spomenuti zahtjev iz Europskog parlamenta prema Europskoj komisiji uputili su i zastupnik Brian Simpson te Zita Gurmai, mađarska zastupnica u prošlom sazivu EU parlamenta. Europska komisija očitovala se da je spremna sufinancirati dovršetak autoceste s najviše deset posto ukupne cijene gradnje i s najviše 50 posto ukupnih troškova izrade dokumentacije. To znači da bi za preostale dionice na hrvatskom dijelu koridora 5C Hrvatska mogla računati na najmanje 100 milijuna kuna pomoći Europske komisije.

U Mađarskoj je za gradnju preostala još samo dionica od 15 kilometara, od Udvara do granice s Hrvatskom. Ukupno je autocesta od Budimpešte do Ploča duga 702 kilometra, a prve procjene govore da bi se njome iz mađarske prijestolnice na hrvatski Jadran stizalo za pet-šest sati vožnje.

Igor BOŠNJAK

702

kilometra ukupna je duljina planirane autoceste na koridoru 5C od Budimpešte do Opuzena

BiH - 25 kilometara godišnje

U BiH planiraju kako bi njihov dio autoceste (ukupno 336 kilometara) mogao biti završen 2021. godine, uz uvjet da se godišnje nastavi graditi 25 kilometara autoceste, što smatraju realnim. Autocesta na koridoru 5C kroz BiH trenutačno se najvećim dijelom financira kreditima uglavnom Europske investicijske banke te Europske banke za obnovu i razvoj. U razdoblju do 2017. godine već je planirana gradnja četiriju novih dionica autoceste ukupne duljine 79 kilometara. To bi trebalo uvelike olakšati i ubrzati putovanje vozilima iz smjera Hrvatske prema moru.

Zasad ništa od nastavka Slavonike

“Projekti Hrvatskih autocesta, kao i svi drugi projekti prometne infrastrukture, jesu razmatrani i dobro analizirani u kontekstu mogućnosti financiranja iz EU fondova. Konkretno, na koridoru 5C razmatrani su projekti Ulaz u luku Ploče, Most Svilaj te Dionica Osijek - Beli Manastir, ali i mogućnost financiranja drugih projekata HAC-a, poput Ranžirnog kolodvora u Zagrebu (spoj autoceste sa Sarajevskom ulicom). Rezultati analize pokazali su da ti projekti za sada nisu u fazi pripremljenosti koja omogućava promptnu realizaciju uz EU financiranje te da je nužno izraditi dodatnu dokumentaciju (studije opravdanosti, utjecaja na okoliš...) kako bi se u idućoj fazi kandidirali za EU sredstva. Ti su projekti u nacrtu Strategije prometnog razvoja RH prepoznati kao žute mjere, što znači da su potrebne dodatne studije kako bi se procijenila usklađenost sa strateškim ciljem Strategije”, stoji u odgovoru Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture na naš upit.

Možda ste propustili...

20. TRAVNJA U HOTELU SHERATON U ZAGREBU

Predstavljanje uglednih škola