Iako se prilikom kupnje građanima čini da su nakon ulaska u Europsku uniju cijene niže, to zapravo nije tako. Naime, jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (godišnji indeksi potrošačkih cijena) jasno pokazuju da su cijene u prosincu bile gotovo identične (0,3 posto više) u odnosu na prosinac 2012. godine. No, odakle onda mišljenje da su cijene pale? Kada se pogleda cijela statistika, odnosno cijene po mjesecima 2012. i 2013. godine, od ožujka 2012. godine vidljiv je rast cijena koji je svoj vrhunac dosegnuo u siječnju ove godine kada su cijene bile čak 5,2 posto više nego u istome mjesecu prethodne godine.

Nakon toga kreće blagi pad cijena, no tek se nakon srpnja one počinju približavati iznosima koje je DZS bilježio na mjesečnoj razini 2012. godine da bi posljednjega mjeseca prošle godine one bile spomenutih 0,3 posto više nego godinu dana prije - dakle još uvijek više nego prije ulaska u Hrvatske Europsku uniju. Indeksi potrošačkih cijena DZS-a pokazuju da su one u 2013. godini bile čak 35,1 posto više nego 2002. godine i 22 posto više nego pretkrizne 2007. godine. U odnosu na 2012. godinu lani su pojeftinili jedino odjeća i obuća (-3,9 posto), promet (-0,9 posto) i komunikacije (-1,2 posto). Najveći rast cijena u tom razdoblju osjetili su kupci alkohola i cigareta (+ 9,6 % u odnosu na 2012.), prehrane i bezalkoholnih pića (+ 3,7 posto) te oni koji su plaćali stanovanje, vodu, energiju, plin i druga goriva (+ 4,8 posto). Zdravstvo je poskupjelo 1,1 posto, ugostiteljske usluge dva posto, a rekreacija i kultura odnosno obrazovanje skuplji su za 0,7 odnosno 0,2 posto. ukupno, na godišnjoj razini cijene su u 2013. u odnosu na 2012. bile veće za 2,2 posto. U odnosu na 2011. godinu hrana i bezalkoholna pića skuplji su za više od 11 posto, cigarete i alkohol poskupjeli su gotovo 22 posto, pokućstvo i oprema za kuću skuplji su 4,8 posto, zdravstvo je poskupjelo za cijelih 4 posto, a promet za 8,5 posto te je sve to generiralo ukupni rast cijena u dvije godine od prosječnih 8,1 posto. Taj su trend djelomično ublažili padovi cijena odjeće i obuće te komunikacije od oko 11 posto i obrazovanja od 7,7 posto.

U kategoriji goriva i energije, u odnosu na 2010. godinu, cijene u 2013. bile su 25,8 posto više. Posebice se ističe rast cijena plina i tekućih goriva od oko 33 posto, a slijedi struja koja je skuplja 24 posto, dok su troškovi zagrijavanja stana veći za 22 posto. Opskrba vodom skuplja je za 4,9 posto. E.Soudil