Imamo li tu sreću da posjedujemo svoju kuću, a uz nju još i vrt, sretnici smo jer dio godine boravimo u dvorištu, na terasi ili u prikladno uređenom dijelu vrta. Većina kućnih poslova vezanih uz pripremu jela i blagovanje također se odvija u dvorištu, na terasi i drugim prostorima izvan kuće.

Često si i odmor u vrućim ljetnim danima osiguravamo u hladovini terase. Tako provedemo dobar dio vremena izvan kućnih zidova, a da nismo ni svjesni da nam je zapravo to naše dvorište ili terasa drugi dnevni boravak.

Upravo zato da bi nam vanjski dnevni boravak bio što ugodniji potrebno je dobro isplanirati i urediti naše dvorište ili terasu. Oplemeniti je treba raznim biljkam, posebno onim cvjetajućim koje oživljavaju prostor i psihološki na nas djeluju pozitivno svojim živim bojama. I oni koji nemaju terase, a posjeduju nekakav vrt, često žele u dijelu tog vrta, povrtnjaka ili voćnjaka, urediti prostor u kojem bi se sami kao i njihovi gosti i uzvanici mogli opustiti od svakodnevnih stresova te popričati uz dobro jelo i pokoju čašu vrsnog vina.

Oblici terasa najčešće su pravokutni ili kvadratni, no danas se tim formama više ne opterećujemo. Dobar projektant može isplanirati prekrasne terase nepravilnih oblika, ali zato one moraju biti oplemenjene raznim skladnim grupama bilja koje će naglasiti izgled terase i dati joj puni značaj i smisao. Terase obično popločimo raznim pločicama dok tlakovce (posebne pločice ili kocke) obično koristimo u dvorišnom dijelu zbog jednostavnijeg uklapanja u prostor.

Veličina terase je vrlo bitna. Terasa od samo nekoliko metara je premala, jedino može poslužiti kao mjesto za sušenje robe. Prava terasa mora biti takve veličine da može primiti i ugostiti više ljudi. Nekakav standard za površinu terase ili dvorišta je oko četiri četvorna metra po osobi. Zato pri gradnji uvijek moramo računati na površinu koja će zadovoljiti naše ukućane i više naših prijatelja koje ćemo primiti i s njima se družiti, a da nam prostor ne bude pretijesan i nekomforan. Uređujemo li dvorišnu površinu, terasa može biti još i veća, jer prostor dvorišta, ali i terase možemo koristiti i kao sunčalište. Obično nam terase ili dvorišta imaju nekakv priručni roštilj ili ljetnu kuhinju, gdje pripremamo jela.

Poželjno je da dobar dio terase bude natkriven zelenilom tako da nam za jakih vrućina treperenje listova stvara dašak vjetra koji će nas osvježavati. Zelenilo koje sadimo i kojim želimo natkriti terasu ili dvorište mogu biti penjačice ili neko od brzorastućih vrsta stablašica. Penjačice ili stablašice koje smo odabrali moraju imati kratko razdoblje cvatnje i opadanja lišća na jesen, jer ne možemo dopustiti da nam tijekom cijelog ljeta na terasi padaju ocavli cvjetići, sjemenke i listovi. Cvatuće biljke također su poželjne na našoj terasi, ali ih koristimo kao zavjesu, nisku ogradu ili kao posebne dekorativne elemente. Za njih je poželjno da imaju što bogatiju i što dužu cvatnju, jer će nam time terasa duže vremena izgledati mnogo ljepša i ugodnija za korištenje.

Namještaj na terasi najbolje bi bilo da je od prirodnih i vodootpornih materijala. Za to najčešće koristimo drvo, bilo da kupimo gotov vrtni namještaj od kvalitetnog drva ili da ga, ako umijemo, napravimo sami. Vrtni namještaj može biti i od ratana, materijala sličnog bambusovoj trsci, ili dobra imitacija nekih prirodnih materijala, čak se ponegdje i plastični namještaj može dobro ukomponirati. Svakako moramo nastojati da se taj vrtni namještaj uklopi u našu terasu ili dvorište da ne bi štršio i time nagrđivao cijeli prostor u kojem ljeti tako često boravimo. Upravo zbog posebne potrebe da nam terasa bude skladna i nadasve ugodna nama i našim gostima i prijateljima, treba se savjetovati sa stručnjacima za vrtnu arhitekturu kojih, doduše, kod nas ima još uvijek premalo i čije usluge naši ljudi vrlo slabo koriste. Premda dosta toga možemo i sami napraviti, poslušati stručnjaka nije naodmet, jer ponekad samo sitnica koju nam on preporuči posve promijeni izgled terase ili dvorišta i taj prostor postane topao, ugodan i privlačan, pa ga s većim užitkom možemo koristiti.