Nakon što je ministar financija Boris Lalovac najavio da će prve na udaru predstojećeg rebalansa Državnog proračuna biti iznadprosječne plaće javnog i državnog sektora, razgovori o tome već su počeli. Gdje će i koliko rezati u predizbornoj godini, što im je otežavajuća okolnost, saznat ćemo najesen.

- Linearnog rezanja neće biti. Liječnika se mora platiti, kao i sveučilišnog profesora. No, vidjet ćemo tko sve prolazi kroz sustav, koliko ih ima i gdje, od raznih agencija, zavoda i instituta. Ako je prosječna plaća u državi 4.000 ili 5.000 kuna, realno je ona i manja, pa da vidimo tko zarađuje više od 10.000, koliko je takvih i ima li tu prostora. Ovdje ne govorim samo o netto plaćama, nego sam zatražio i ukupne primitke, kroz razne dnevnice i slično. Mislim da će iznosi biti puno veći. Kada gledamo brutto plaće u Proračunu je oko 31 milijarda kuna za 250 tisuća ljudi. A za 1,2 milijuna umirovljneika izdvajamo 36 milijardi. Ovakve deficite nećemo moći održavati nego ih moramo svesti u realne okvire, koliko ekonomija može dati. Jedino što je neupitno su mirovine, zaključio je Lalovac.

Ministar rada Mirando Mrsić kaže da sustav centralnog obračuna plaća daje Vladi mogućnost za još neka rezanja, iako su državni službenici već ostali bez božićnica, regresa i nekih drugih dodataka. “Imamo uvid u svakog zaposlenika, radno mjesto, plaću, opterećenje, prekovremene sate, znači imamo mogućnost upravljati sustavom plaća u državi, što dosad nijedna Vlada nije mogla”, kaže Mrsić.

- Još prije dvije godine rekao sam da Proračun ne može izdržati ako ne smanje plaće državnim činovnicima jer na to vlast može utjecati. No, rješenje je u restrukturiranju države i gospodarstva, a tu nisu napravili ništa. Sada “krešu” plaće, a izvor deficita ostaje isti. To neće riješiti našu situaciju, upozorava ekonomist Ljubo Jurčić.I.Bošnjak/ms