Kartu buke pogledajte OVDJE.

Strateška karta buke grada Osijeka, predstavljena jučer u prostorijama HGK - Županijske komore Osijek, pokazala je da je Osijek po razini buke otprilike ravnopravan s gradovima iste veličine (oko 100 tisuća stanovnika) diljem Europe, a najviše buke na mnogim lokacijama proizvodi cestovni promet.

Nositelj izrade Strateške karte buke, vrijedne ukupno oko 490 tisuća kuna s PDV-om, bio je Grad Osijek, konkretno, gradski Upravni odjel za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet te zaštitu okoliša, a od srpnja 2012. do kraja 2013. godine zajednički su ga realizirali izabrana tvrtka DARH d.o.o. za arhitekturu i akustiku Samobor i Zavod za unapređivanje sigurnosti Osijek. “U tom razdoblju proveli smo više od 150 dana u mjerenjima i istraživanjima, a cilj je bio ocijeniti izloženost stanovništva različitim izvorima buke, cjelovito i po zasebnim segmentima - cestovni, željeznički i tramvajski promet te industrijski pogoni i postrojenja - čija se previsoka razina smatra štetnom za ljudsko zdravlje. Uzorak ukupne izloženosti stanovnika Osijeka buci sličan je europskim aglomeracijama te veličine, a dominatan je utjecaj cestovnog prometa, nakon čega slijedi željeznički promet”, iznio je Alan Štimac, voditelj projekta i programa akustike u DARH-u, na javnom izlaganju pred čelnicima niza nadležnih ustanova i institucija iz Osijeka. Štimac je iznio i naoko pomalo iznenađujući podatak, s obzirom na to da je Osijek nakon Domovinskog rata propašću tvornica izgubio značajan dio industrijske proizvodnje. “Na području cijele Europske unije zamjetan je trend pada broja industrijskih pogona, ali Osijek po tome još dobro stoji. Zabilježili smo 15-ak zasebnih industrijskih postrojenja na području grada, što je solidna aktivnost. Naravno, u to ubrajamo i, primjerice, pogon Termoelektrane-Toplane i Lučke uprave Osijek, dakle ne moraju to biti klasične tvornice”, navodi. Što se tiče najbučnijeg, cestovnog prometa, u dva navrata lani, u srpnju i rujnu, proveli su mjerenja na dvadesetak frekventnijih lokacija i raskrižja, a razina buke kretala se u rasponu od 53 do 70-ak decibela danju i navečer te od 48 do 63 decibela po noći. Najviša razina buke, 71,5 decibela, zabilježena je 19. rujna 2013. usred dana u Strossmayerovoj 266, a blizu su i određeni dijelovi Vukovarske ulice i Europske avenije u središtu grada. Najniža razina buke, 48,1 decibel, izmjerena je noću na periferiji, u Vukovarskoj 340.

- Prema našim istraživanjima, najtiši dijelovi Osijeka su, recimo, Sjenjak i Vijenac Ivana Meštrovića, kao i neki dijelovi Donjeg grada, odnosno stambena naselja koje ne presijeca puno prometnica. Jedan od najtiših dijelova je i Tvrđa, ali tu, kao što znate, postoje i drugi izvori buke, najviše iz ugostiteljskih objekata, koje mi ne mjerimo. Inače, postoje različiti načini zaštite i ublažavanja buke, a najkvalitetniji su, naravno, bukobrani, koji nisu uobičajeni za prometnice u gradovima, te postavljanje drukčijih slojeva asfalta, koji mogu dosta ublažiti buku - navodi voditelj projekta, uz napomenu kako je izrada ovakvih strateških karata na području EU obvezna svakih pet godina, a njihovi se podatci dostavljaju Europskoj komisiji. “Strateške karte i budući akcijski plan zaštite od buke, koje trebaju donijeti svi hrvatski gradovi, pa tako i Osijek, nadamo se, uvod su u uključivanje problematike buke u prostorno i prometno planiranje, čega sada nema”, najavio je Štimac.