Objavljeno 30. srpnja, 2014.
Treba smanjiti poreze siromašnima - povećati neoporezivi dio dohotka, kaže Jurčić
Vezani članci
POTPORA LALOVCU
MINISTRI NAJAVILI SKORI REBALANS
Novi val financijske panika zavladao je u Hrvatskoj nakon što je postalo jasno da i efekti turizma podbacuju u prvom dijelu ljeta, posebice na sjevernijem dijelu Jadrana. To je ubrzalo i poteze koji se od strane države već neko vrijeme najavljuju.
O tome je svjedočio i istup ministra financija Borisa Lalovca, koji je u potrazi za rješenjima kojima bi se na bilo koji način potaknula potrošnja. To bi se, kako najavljuju vladajući, pokušalo ostvariti smanjivanjem poreznog tereta na srednje i više plaće. Lalovac ističe kako u toj promjeni porezne politike (najavljivanom ukidanju stope od 40 posto poreza na dohodak) ima snažnu potporu i premijera Zorana Milanovića. U potrazi za najboljim rješenjem osnovni cilj je svakako omogućiti rasterećenje tzv. srednje klase, od koje se očekuje veća potrošnja. Navodno se razmišlja je li bolje podignuti neoporezivi dio dohotka s 2.200 na 2.400 kuna ili pak proširiti porezni razred sa stopom od 25 posto, te gornju granicu sa sadašnjih 8.000 kuna u neto iznosu povećati na 11.000 ili čak 13 tisuća kuna.
To bi određenom broju ljudi omogućilo “više zraka”, kao i navodno povećalo interes modernih industrija s bolje plaćenom radnom snagom. Ono što ipak treba naglasiti je činjenica da, primjerice na istoku Hrvatske, ali i dobrom dijelu Dalmacije, vrlo malo ljudi ima plaću na spomenutoj razini, dok oni koje smo nekada nazivali srednjom klasom o plaći od 8.000 kuna i više mogu samo sanjati. Ako se odabere ta varijanta, za njih će učinci ministrove nove reforme vjerojatno biti mizerni, a oni koji imaju veće plaće u slavonskoj se ravnici nikako ne mogu smatrati pripadnicima srednje klase jer su - malobrojni.
Na to upozorava i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić, ustvrdivši da se stopa od 40 posto ne smije ukidati jer, kako kaže, i najliberalnije zemlje imaju progresivne stope oprezivanja dohotka. “To žele monetaristi da bi bogatima ostalo više novca. A nigdje se u svijetu nije pokazalo da će, ako bogatima ostane više novca od njihova dohotka i kapitala, oni više investirati i otvarati radnih mjesta. To može povećati potrošnju, ali ne i onu potrošnju koja povlači i neku proizvodnju. U principu, taj novac ide u financijske spekulacije, koje ne podržavaju proizvodnju i zaposlenost, nego idu u kupnju luksuzne, neproduktivne robe”, zaključuje Jurčić. Prema njegovim riječima, to se potvrdilo u svim krizama, pa u svijetu danas vjerojatno nekoliko ljudi ima većinu svjetskog bogatstva. A svjetska ekonomija je u krizi zato što to nije prirodni tok gospodarske aktivnosti.
- Bolje je da srednji sloj ima više novca pa će kupiti umjesto jednih tenisica dvoje, a umjesto dvije košulje - četiri. A oni na koje bi se ove promjene odnosile su se robom koja povećava proizvodnju i zaposlenost davno opskrbili. Tako da se tu ništa ne događa u široj ekonomiji. Jedino se povećavaju financijske spekulacije koje dovode do kriza, te proizvodnja luksuzne robe, poput jahti. Stvar je u tome da treba smanjiti poreze siromašnima - povećati neoporezivi dio dohotka. Treba pomaknuti poreze u gornje vrijednosti i ostaviti srednjem sloju što više novca jer on najviše troši.
I neki drugi stručnjaci upozoravaju da jedan potez neće riješiti problem cijelog gospodarstva, niti će se osobna potrošnja povećati toliko da prihodi od PDV-a nadoknade gubitak od prihoda od poreza na dohodak. A upravo on je prihod jedinica lokalne samouprave i uprave, koje će prema prognozama po toj osnovi izgubiti oko 2 milijarde kuna ili 10 posto ukupnih prihoda svih lokalnih jedinica u RH. Država to neće osjetiti, a najave da bi se lokalnim jedinicama to sustavom “poravnjanja” ili pomoći vratilo sada su još maglovitije od najave promjena poreznih razreda.
Igor BOŠNJAK
Ne ukidati stopu od 40 posto
- Većina dohotka pripada bogatima unutar zemlje, a tako je i u svijetu. Recimo, direktor u jednoj srednjoj kompaniji može imati veću plaću nego svi zaposlenici. Ali on ne može pojesti 50 ručkova. On jede najskuplji ručak, ali on nije 50 puta skuplji od onoga koji jede prosječan radnik. On može kupiti 5 košulja više, ali to nije 50 kušulja, makar su one skuplje. Znači, bit je u svim zemljama stimulirati dohodak srednjeg sloja. A kad prevagne dohodak u korist malog broja bogatih, onda je to prvi indikator krize - upozorava Jurčić. Na upit zašto se onda teži ukidanju stope od 40 posto kaže da sve to i dolazi od bogatih, koji žele biti još bogatiji. Prava parola u svijetu jest da nije problem nahraniti gladne, nego nahraniti bogate jer pohlepa je bolest kojoj nema kraja, ističe.
Boris Lalovac
ministar financija
U promjeni porezne politike stvarno imam snažnu potporu premijera Milanovića
Slab efekt na prosječnu plaću
Ministar financija još je u potrazi za najboljim rješenjem, a koju će se varijantu izabrati znat će se nakon analiza koje su u završnoj fazi. “Time potičemo potrošnju, ali i rasterećujemo određeni dio budžeta. I to ne samo za građane koji imaju nešto veća primanja, nego i za one s plaćom između 4 i 5 tisuća kuna. Radimo brojne kalkulacije, a naša je ideja da 2015. zapravo počnemo govoriti o povećanju plaća u privatnom sektoru, koje će početi generirati potrošnju, jer to su mehanizmi izlaska iz krize i smanjivanja deficita i javnog duga”, kaže Lalovac. No, prvi izračuni govore da rastezanje poreznog razreda oni ispod 8.000 uopće ne bi osjetili, a povećanje osobnog odbitka vrlo malo, za razliku od onih s vrlo visokim primanjima. Za plaće manje od 8.000 kuna to bi bilo simbolično, ispod 100 kuna, do tek 25 kuna za plaće od 3 do 4 tisuće kuna.
NEĆE OSJETITI
Od rastezanja poreznog razreda oni ispod 8.000 kuna nemaju koristi