Objavljeno 30. srpnja, 2014.
U Skloništu za žrtve nasilja kažu kako nema obiteljskog nasilja bez psihičkog nasilja
Vezani članci
MINISTAR PREDSTAVIO IZMJENE KAZNENOG ZAKONA
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova 94 posto počinitelja nasilja u obitelji kao kaznenog djela muškog su spola, dok je žena šest posto.
Analiza podataka MUP-a pokazala je i kako su počinitelji kaznenog djela nasilja u obitelji pretežno u dobnoj skupini između 39 i 48 godina (27 posto), a u stopu ih slijedi dobna skupina između 49 i 58 godina, koja predstavlja četvrtinu ukupnog broja počinitelja. Analizirajući podatke MUP-a o nasilju u obitelji kao prekršaju, čini se kako postoji uzlazan trend predmeta koji su se pojavili pred prekršajnim sudovima pa sada pred prekršajne suce u prosjeku dolazi svaki drugi predmet.
No, suci bi uskoro mogli očekivati dodatan porast broja predmeta vezanih uz obiteljsko nasilje i to nakon što je ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio inkriminirenje psihičkog nasilja u obitelji kao zasebnog kaznenog djela.
- Znamo da je psihičko nasilje u obitelji često mnogo teže od fizičkog te će se ono, ako je riječ o dugotrajanom i intenzivnom psihičkom ugnjetavanju koje je ostavilo posljedice, smatrati kaznenim djelom, a neće ostati samo u prekršajnoj sferi - najavio je Miljenić, govoreći o izmjenama Kaznenog zakona.
Da žrtve obiteljskog nasilja upravo psihičko nasilje smatraju najgorim oblikom zlostavljanja potvrđuje i psihologinja i voditeljica Skloništa za žrtve nasilja u obitelji u Osijeku Josipa Božić.
- U ovom trenutku u Skloništu imamo 16 žrtava, a sve su bile žrtve i psihičkog nasilja i svi navode kako ga je mnogo teže podnositi nego tjelesno zlostavljanje. Tako žene često znaju reći kako su zlostavljačima rekle “opali mi šamar, ali nemoj me vrijeđati”. Naime, psihičko nasilje utječe na razinu samopouzdanja pa žena koju muž psihički uništi, postaje psihički ovisna o njemu i vjeruje da ona mora trpjeti njegovo zlostavljanje i to postaje zatvoren krug nasilja. No, psihičko nasilje je vrlo teško dokazati, jer se događa unutar četiri zida i tu i policija i sudstvo moraju postati senzibiliraniji prema žrtvama - kaže psihologinja Božić.
Inače, još 2010. godine Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH proveo je, u suradnji sa Ženskom sobom, istraživanje pod nazivom “Zaštita prava i pružanje podrške žrtvama/svjedocima nasilja u obitelji”. Istraživanje na 183 žrtve nasilja pokazalo je da su sve doživjele neki oblik psihičkog nasilja, 94 posto ih je iskusilo tjelesno nasilje, 66 posto neki oblik ekonomskog te 50 posto seksualnog, dok ih je 40 posto i u trenutku ispitivanja bilo žrtva nekog od oblika nasilja u obitelji. U 94 posto slučajeva nasilnik je bio muž, odnosno partner ili bivši partner, a nasilje je trajalo od tri do 51 godine.
Nefreteta Z.EBERHARD
PREPOZNATI PSIHIČKO NASILJE
Naime, kada bismo pokušali raščlaniti nasilje koje milijuni žena trpe u svom domu, možemo ga podijeliti na psihičko, tjelesno, seksualno i ekonomsko. Obitelji nasilnika najčešće proživljavaju kombinaciju više njih. Psihičko nasilje odnosi se na oblike zadobivanja moći i kontrole nad žrtvom. Najčešće obuhvaća različite zabrane, prijetnje, ismijavanje i ponižavanje općenito, posebice u javnosti. Razarajuće je za ženino psihičko zdravlje i ličnost. Muškarac zlostavljač ženu pokušava prikazati kao psihički bolesnu ili nestabilnu i kontrolira njeno kretanje u potpunosti dok je ne izolira od društva.
Nasilnici ostaju nekažnjeni
U Prijedlogu Kaznenog zakona uvodi se novo kazneno djelo psihičkog nasilja u obitelji koje ne rješava problem nedostatka sveobuhvatnog sankcioniranja obiteljskog nasilja na koji upozoravaju nevladine organizacija za prava žena, navodi se u priopćenju grupe Kontra i Rišpet. “Vlada je unatoč brojnim upozorenjima civilnog društva propustila kroz nove izmjene KZ-a ispraviti veliku pogrešku koja je učinjena 2011. godine, kada je posve ukinuo kazneno djelo nasilničkog ponašanja. Zbog takvog postupanja Vlade brojni nasilnici na ulicama Hrvatske ostat će nesankcionirani. Zločini iz mržnje nad manjinskim društvenim skupinama – posebice pripadnicima nacionalnih i etničkih manjina i LGBT osobama, gorući su problem u hrvatskom društvu. Zbog izmjena koje je donio novi Kazneni zakon oni koji nisu izravno udarili ili zaprijetili žrtvi, ali su bili uključeni u napad, ostaju kazneno nesankcionirani”, upozoravaju Sanja Juras i Ljubomir Mateljan.
94%
nasilnika u obitelji su muž, partner, ili bivši partner
16
žrtava obiteljskog nasilja trenutačno je u osječkom Skloništu