CERNA - Novi model izravnih plaćanja u poljoprivredi, koji će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2015. godine jače će potaknuti proizvodnju mlijeka, goveđeg i telećeg mesa, koza, ovaca, šećerne repe, voća i povrća. Poljoprivrednici u županjskom kraju pozdravljaju novi model i poručuju da je država trebala i ranije isplaćivati dodatne poticaje za proizvodnje s dodanom vrijednosti i one koje su Hrvatskoj važne. Jedan od vodećih povrtlara u Vukovarsko-srijemskoj županiji Mirko Bošković iz Cerne smatra kako u nas nisu problem poticaji, nego otkupna cijena. Bošković već godinama uzgaja povrtlarske kulture na površini od 15 do 17 hektara, a riješio je i pokretni sustav za navodnjavanje u koji je uložio oko milijun kuna. Ogorčen je niskom cijenom koju nude otkupljivači i drži da je tu najveći problem hrvatskih proizvođača hrane.

- Ne bi bilo loše dobiti po 500 eura za svaki hektar pod povrtlarskim kulturama, ali mi se čini kako poticaji i nisu najveći problem koji tišti nas seljake. Najveći problem su niske otkupne cijene i predložio bih našoj državi, resornom ministarstvu, neka utječe na pošteno formiranje otkupne cijene jer tada bismo pokrivali troškove proizvodnje kroz prodani proizvod i ne bismo bili ovisni o poticaju. Izračunao sam da su troškovi hektara pod lubenicama 68 tisuća kuna, a ako ih prodamo po 1,10 kuna ili čak po 90 lipa po kilogramu, uberemo 52 tisuće kuna. Dakle ne da smo nešto zaradili, nego smo na gubitku 16. 000 kuna po hektaru - objašnjava Bošković. Smatra kako su poticaji za povrtlarske kulture dobri jer stimuliraju ljude za ovu proizvodnju koja je i vrlo teška jer zahtijeva puno ručnog rada.

- To je trebalo davno prije napraviti i mnoga obiteljska gospodarstva, posebice ona uz vodotoke kao što je moje, okrenula bi se povrtlarstvu i ne bismo morali uvoziti povrće – kaže Bošković koji uz Bosut uzgaja krumpir na 7-8 hektara, papriku na tri, lubenice na četiri iako će ih nagodinu smanjiti jer je razočaran ovogodišnjim otkupom, a na proljeće će zasaditi četiri hektara šparoga. Trenutačno Bošković ima osam hektara pod šećernom repom, a nekada je bilo 10 i 12 hektara gdje je prinos bio 60-70 tona po hektaru, najviše zahvaljujući navodnjavanju. Ako se ostvare najave ministra Jakovine, o poticajima povrtlarskih kultura i šećerne repe, Mirko Bošković će biti prezadovoljan jer neće biti ovisan o otkupljivačima.

Mladi poljoprivrednik Josip Knežević iz Gradišta smatra kako će nova metodologija u raspodjeli poticaja donijeti nešto dobroga, ali upozorava kako isplata poticaja prema prinosu, a ne, kao do sada, prema površini, može biti dvosjekli mač.

- Ako bude prema prinosu, sve će biti poštenije i onemogućeno 'muljanje' kakvih je bilo ranije kada seljak prijavi 20 hektara i dobije poticaj iako nije ništa posijao. Za nas koji želimo raditi pošteno, moglo bi biti dobro ako se realno odredi standard prinosa na koji će se iplaćivati poticaj. Ako je, primjerice, za pšenicu određen prinos od pet tona po hektaru, bit će dobro jer većina ratara ima toliki prinos, ali ako bude 10 tona po hektaru, to će biti malo teže postići. Zato je ova novina dvosjekli mač, upozorava. Knežević ima šest hektara pod šećernom repom i dodatnih 290 eura po hektaru bi bila lijepa stimulacija da nagodinu zasije više repe i smanji površine pod drugim kulturama.

- Dosadašnji način isplate poticaja je bio bolji kada nas zadesi nepogoda poput leda pa poticaj ipak malo nadoknadi ono što je led potukao. Što ako tuča potpuno uništi usjev i ne bude traženog prinosa – pita se Knežević. Ove je godine zasijao 20 hektara pod pšenicom, 15 pod kukuruzom i 9 pod sojom, ali ako se druge kulture pokažu profitabilnijima, prijeći će na njih jer i do sada je osluškivao koje kulture traži tržište.