Iako je najveći publicitet za početak Prvog svjetskog rata pa i stotu obljetnicu početka te gadne klaonice, u kojoj su život izgubili desetci milijuna ljudi, pobrao mladi srpski terorist i jugoslavenski nacionalist Gavrilo Princip, rođen u zaseoku Obljaj kod Grahova neposredno uz granicu s Hrvatskom, zaboravlja se da je taj globalni sukob počeo mjesec dana kasnije, dakle na jučerašnji dan, 28. srpnja 1914. godine.

Samom početku Prvog svjetskog rata prethodio je tzv. Srpanjski ultimatum koji je austrougarska Carska i kraljevska vlada uputila susjednoj Srbiji. Dogodilo se to 23. srpnja, pet dana prije izbijanja rata. U povijesnim knjigama koje su bile objavljivane u obje Jugoslavije često se isticalo kako Srbija nije mogla ispuniti zahtjeve iz bečkog ultimatuma jer je on sadržavao ponižavajuće uvjete za Beograd. A što je to Austrija tražila od Srbije? Javno odricanje od teritorijalnih presezanja na račun Austro-Ugarske objavljivanjem izjave u srbijanskim službenim novinama, sprječavanje protuaustrijske promidžbe i raspuštanje terorističkih organizacija poput Narodne obrane, otpuštanje iz vojske časnika umiješanih u sarajevski atentat, pokretanje istrage protiv osumnjičenih u ubojstvo nadvojvode Franje Ferdinanda i suradnje s austrijskim vlastima u toj istrazi te sprječavanje krijumčarenja oružja u Bosnu.

Da Kraljevina Srbija i njezina tajna služba nisu imale baš ništa s atentatorima iz Mlade Bosne, kako danas tvrde srbijanski povjesničari, ispunjenje bečkog ultimatuma bilo bi, uz malo gorčine u ustima, čin jačanja vjerodostojnosti mirotvornih nakana Beograda i jačanja narušenog povjerenja između dviju država nakon sarajevskog atentata. No, Kraljevina Srbija nije se željela odreći svojih teritorijalnih ambicija prema dijelovima Austro-Ugarske nastanjenim Srbima i drugim Južnim Slavenima. Svojim odbijanjem Srpanjskog ultimatuma Beograd je, zapravo, priznao neprijateljstvo prema Austro-Ugarskoj nakon čega Beč zbilja nije imao izbora, odlučivši se za vojno discipliniranje agresivnog susjeda. U bečkom ultimatumu može se pročitati kao su, prema saznanjima austrijske istrage, sarajevski atentat skovali u Beogradu Gavrilo Princip, Nedeljko Čabrinović, Milan Ciganović i Trifko Grabež, uz pripomoć bojnika Voje Tankosića. Da ne bude zabune, Ciganović, Grabež i Tankosić bili su članovi srbijanske tajne organizacije Crne ruke.

Senilni vladar, car i kralj Franjo Josip, te njegovi lakomisleni politički savjetnici nisu ni sanjali da bi ih vojna avantura u Srbiji mogla stajati propasti države i kratkotrajne okupacije same Austrije 1918. godine (Koruška, Klagenfurt).

Beogradski mediji jučer su objavili fotografiju brzojava kojim je Austro-Ugarska objavila rat Kraljevini Srbiji, poslanog prije točno stotinu godina, čime je formalno počeo Prvi svjetski rat. Povijesni brzojav izložen je u palači Narodne skupštine u Beogradu. D.Celing